Svjetla su jedan od važnijih elemenata aktivne sigurnosti automobila, a intenzitet i oblik svjetlosnog snopa izravno utječu na sigurnost vožnje. To posebice vrijedi u uvjetima otežane vidljivosti, kada se, prema istraživanju njemačkog instituta za sigurnost prometa, događa čak 75 posto nesreća sa smrtnim slučajevima. To je istraživanje otkrilo da je vidljivost, izuzmemo li maglu, najmanja u sumrak jer se oči moraju privikavati na promjenu uvjeta u okolini.

Halogena i ksenona

Dvije su najčešće vrste svjetala koje se ugrađuju u današnje automobile. Prva vrsta su halogenska, a druga ksenonska. Kako bi unaprijedili funkcionalnost halogenih svjetala, koja u odnosu na ksenonska pružaju ograničenu vidljivost, proizvođači automobila u posljednjih su ih nekoliko godina počeli kombinirati s aktivnim sustavima koji omogućavaju zakretanje oborenih svjetala u zavojima.



U skoroj budućnosti prevladavat će ksenonska tehnologija. Ksenonska su ujedno i najizdržljivija svjetla, koja je prvi uveo BMW, i to 1986. godine u seriji 7, a napravljena su tako da bi, prema tvrdnjama proizvođača, trebala izdržati koliko i automobil bez zamjenjivanja žarulja. Ksenonska svjetla cestu osvjetljavaju više nego dvostruko kvalitetnije od halogenskih, imaju jaču i širu iluminaciju, svjetlo je slično dnevnom.
Također ksenonsko svjetlo pojačava kontraste i boje, što dodatno olakšava preglednost u uvjetima loše vidljivosti, a uza sve to troπe 30 posto manje energije.

Postoje još i bi-ksenonska svjetla koja koriste ksenonski modul i za dugo svjetlo, za što se kod “običnog” ksenonskog fara koristi klasična žarulja. Glavni razlog zbog kojeg se vozači odlučuju za uzimanje halogenskih svjetala, a ne ksenonskih, koja se, uz doplatu, danas mogu dobiti u većini automobila na tržištu, visoka je cijena potonjih.

Toplinske zrake i LED svjetla

U posljednje vrijeme stigao je i sustav svjetala Adaptive Forward Lighting, koja ispred vozila emitiraju svjetlosni snop promjenjive dužine, širine, intenziteta i usmjerenosti. Sve je to ipak ograničenog djelovanja, posebice na većoj udaljenosti i u magli, kad se svjetlosne zrake odbijaju o čestice vlage u zraku, stvarajući svjetlosnu barijeru koja otežava vidljivost.

Problem je i što duga svjetla zasljepljuju vozača iz suprotnog smjera, a oborena osiguravaju punu vidljivost, jedva 50-ak metara od vozača. Rješenje nude toplinske, odnosno infracrvene zrake, koje emitiraju živa bića i motorna vozila. One su dio prirodnog svjetla, nevidljivog okom, ali u dosegu prijemnika infracrvenog zračenja. Taj se impuls zatim elektroničkim pretvaračima prenosi na LCD zaslon ispred vozača, koji mu omogućava uvid u "nevidljivo područje". Razvojem tehnologije i povećanjem serija, cijena pojedinačnih uređaja bitno se smanjila, što je omogućilo da se ova tehnologija napokon počne probijati na tržište. Naravno, prije svega u luksuzne automobile.

U toj klasi uskoro se očekuje i novi revolucijski korak u pogledu svjetala. Riječ je o LED tehnologiji svjetala prilagodljivog snopa, koja će omogućiti još preciznije upravljenje svjetlosnim snopom. LED tehnologija već se upotrebljava kod kočnih svjetala, zbog čega je skraćeno vrijeme paljenja te osjetno poboljšano njihovo uočavanje. No, kakva god svjetla imali i što god Zakon o sigurnosti kazao, uvijek imajte upaljena svjetla. Nije stvar u tome koliko vi dobro vidite, već koliko drugi vozači dobro vide vas.