Prije ili kasnije svatko tko je uzeo dugoročni kredit osjeti se kao da je prodao vragu dušu, a u posljednje vrijeme baš tako se osjećaju svi koji su se za kupnju stana odlučili podići kredit u švicarskim francima, koji je iz mjeseca u mjesec postizao sve veću vrijednost prema kuni i euru. 

Mnogi sada lupaju glavom o zid što nisu poslušali apele i upozorenja guvernera Rohatinskog, koji je u jeku pomame za kreditima u švicarcima nekoliko puta jasno poručio građanima da se igraju vatrom i prihvaćaju enormni rizik, jer HNB brine i brani stabilnost tečaja kune prema euru, dok nema utjecaja na druge valute.

Uzalud, jer se prije četiri-pet godina ponuda u švicarcima činila neodoljivom: kamate su bile nekoliko postotnih poena ispod onih za eure, švicarac slab i sve računice su pokazivale da je to dobitna kombinacija i gotovo je svaki peti stambeni kredit vezan uz švicarce.

No, kako je većina potpisala klauzulu o promjenjivoj kamatnoj stopi, banke su je već znatno povećale, a franak je samo u ovoj godini u odnosu na kunu narastao gotovo 9 posto i odavno probio granicu od 5 kuna, dok je prije godinu dana bio 4,8 kuna, pa je jedina utjeha što je u ovom mjesecu malo pao i trenutačno je srednji tečaj na 5,27.

Istodobno, oni koji imaju kredite u eurima trenutačno likuju jer je malo oslabio u odnosu na kunu. U strahu pred daljnim razvojem situacije dužnici u švicarcima pokušavaju pronaći izlaz iz opasnih ralja. Banke su opsjednute upitima o mogućnosti bijega iz kredita iz švicaraca, ali na kraju se malo tko na to odluči, jer uvjeti baš nisu sjajni.

Unatoč otplatama, konverzijom se zadužujete više nego je prvotno planirano

- Htio sam pomoći sinu da napravi konverziju kredita iz švicaraca u eure, ali smo na kraju odustali. Prije pet godina kupio je stan za 150.000 eura, ali na kredit u švicarcima. Ispočetka mu je rata bila oko 5.600 kuna, a sada plaća oko 7.200 i to svaki mjesec sve više, znači kada bi preračuano u eurima na početku je to bilo oko 800 eura,a sada je oko 1000. Međutim, da bi zatvorili kredit tražili su nas 2 posto na nedospjelu glavnicu, pa 1 posto za otvaranje novog kredita, novu provjeru kreditne sposobnosti, ovjere kod javnog bilježnika i još hrpu drugih stvari koji donose nove troškove. Najgore od svega je što ima kredit na 30 godina i praktički do sada glavnicu nije ni taknuo, i kada bi konvertirao u eure, sada bi bio dužan više nego na početku, nekih 175.000 eura - objašnjava zabrinuti otac.

Osim što bi mu glavnica bila veća nego na početku, u eurima su još uvijek i veće kamate, pa bi njegov sin, kojem je u međuvremenu i plaća smanjena, imao još i veće rate.

U njegovom se slučaju konverzija trenutačno nikako ne isplati, no nekima koji su bliže kraju otplate, ona bi u budućnosti mogla donijeti ipak kakvu-takvu zaštitu, jer analitičari očekuju da će franak nastaviti rasti do kraja godine, vjerojatno ne ovakvom brzinom kao sada, ali ipak još koji posto.

S druge strane, već su iznesene i procjene da bi euro uskoro mogao ojačati prema kuni, spominjalo se čak i 8 kuna za euro, pa je time akcija još neizvjesnija.

Obratite se osobnom bankaru ili financijskom savjetniku

U bankama s kojima smo kontaktirali imaju različite naknade za konverziju i preporučuju da se svatko tko namjerava napraviti taj korak obrati osobnom bankaru, odnosno financijskom savjetniku, ali u principu su svi veoma škrti i oprezni sa savjetima, jer nitko nema staklenu kuglu i ne može predvidjeti sve što se može događati na globalnom financijskom tržištu ili u EU ni sljedećih mjeseci, a kamoli sljedećih 25 godina koliko još treba vraćati novac za stambene kvadrate.

Ipak, odlučite se na to neka vama vaš bankar detaljno objasni sve što vas očekuje i sve što će banka od vas zahtijevati u slučaju da se odlučite na refinanciranje, da ne biste iz pat-pozicije završili matirani.

Neke su banke, primjerice PBZ već prije nekoliko godina nudile mogućnost konverzije bez naknade, RBA je od 1. kolovoza smanjila nominalnu kamatu na švicarce na 5 posto, pa su malo odahnuli oni koji su je do sada plaćali više, a i druge banke se upravo spremaju ponuduti slične ustupke.

Tako u Hypo banci najavljuju kako će od 15. kolovoza ukinuti naknadu za konverziju kredita iz švicaraca u eure, a ona je do sada iznosila 2 posto od nedospjele glavnice, a i Erste banka prije nekoliko dana u javnost pustila informaciju da za jesen planiraju paket mjera koje bi mogle olakšati život onih koji su svoje kredite podigli u valuti zemlje banaka, sira i čokolade.

A možda spasonosno rješenje donosi Nova ljubljanska banka koja želi ući u Hrvatsku, jer bi vjerojatno samo to mogla biti kakva-takva satisfakcija za ono što je napravila hrvatskim klijentima koji su Ljubljanskoj povjerili svoj novac prije dva desetljeća.

No, tko uopće može ponuditi izlazak iz desetljeća dužničkog ropstva, kada su nam plaće (i to sve manje) u kunama, nekretnine (sve bezvrjednije) u eurima, a krediti u svim mogućim valutama nepredvidivog ponašanja!