Porezi za kućnu radinost i sporedna zanimanja

Odgovara:

Boris Zelenika

Ovlašteni agent posredovanja u prometu nekretnina

Odgovor:

Domaća radinost i sporedno zanimanje uvedeni su kao posebni instituti izmjenama Zakona o obrtu (Narodne novine 68/07). Uvjeti pod kojima osoba može obavljati domaću radinost i sporedno zanimanje su da ne smije obavljati registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, od kojih dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, a obveznik je PDV-a. Da ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja navedenih djelatnosti ne prelaze deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se djelatnosti obavljaju. Djelatnost kućne radinosti i sporednog zanimanja se mogu obavljati samo osobnim radom. Ove djelatnosti također mogu obavljati umirovljenici bez diranja u pravo na isplatu mirovine.

S gledišta oporezivanja, u trenutku registracije domaće radinosti ili sporednog zanimanja osobe postaju obveznici plaćanja poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili prema paušalnoj uplati poreza na dohodak. Naime, porezna obveza nastaje u kalendarskog godini ili samo u dijelu godine kada je evidentirana domaća radinost. Budući da je uvjet za domaću radinost zarada manja od deset bruto prosječnih plaća u Hrvatskoj, što je danas oko 75.000 kuna, primjenjuju se porezne stope od 15 posto i 25 posto. Paušalno oporezivanje je način oporezivanja kad se dohodak ne utvrđuje prema načelu ostvarenog dohotka kao razlika između primitaka i izdataka, nego na temelju pretpostavljenog dohotka utvrđenog prema određenim mjerilima.

Porezni obveznici mogu iskoristiti paušalno oporezivanje uz uvjet da nemaju promet veći od 85.000 kuna (iznad ovog iznosa mora biti u sustavu PDV-a), da samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzetništvu, da nema izdvojenih poslovnih jedinica i da nema dodatnih radnika osim samog obrtnika. Sukladno ovim uvjetima, djelatnosti koje su navedene u listi domaće radinosti odnosno sporednog zanimanja idu u korist paušalnog oporezivanja. Godišnji paušalni dohodak određuje Porezna uprava u svoti od 12.750 kuna. To je razlika između primitaka od 85.000 kuna i porezno priznati izdataka u visini 85 posto. Ovo je ujedno i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza. Na iznos godišnjeg paušalnog iznosa plaća se porezna stopa od 15 posto i prirez prema mjestu prebivališta, ako ga je propisala lokalna samouprava.

Paušal se može plaćati mjesečno, a traženi iznos uplate utvrđuje se tako da se godišnji paušalni porez na dohodak podijeli s 12 mjeseci, odnosno brojem mjeseci poreznog razdoblja u kojima se obavljala samostalna djelatnost. Prednost kod ovog oblika oporezivanja je što porezni obveznik vodi samo evidenciju prometa. Prelazi li promet 85.000 kuna, po sili zakona porezni obveznik ulazi u sustav poreza na dodanu vrijednost i gubi pravo paušala. Ako želite koristiti priliku paušalnog plaćanja poreza na dohodak potrebno je podnijeti prijavu lokalnoj Poreznoj upravi prema mjestu prebivališta. Utvrđeni porez na dohodak u paušalnom obliku je konačan i nije potrebna godišnja porezna prijava poreza na dohodak. Osim plaćanja poreza na dohodak, osobe koje se bave domaćom radinošću ili sporednim zanimanjem obveznici su plaćanja doprinosa na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osim umirovljenika.