Kupiti nekretninu iz snova, a ne platiti ni lipe poreza? Dobro zvuči, a nije neostvarivo! I to ne samo u nekom poreznom raju poput Monaca, nego i u Hrvatskoj. Za stari potpuno obnovljeni kameni ljetnikovac u zaleđu Dubrovnika s okućnicom od 2.000 četvornih metara, vrijedan više od pola milijuna eura, još uvijek ne morate platiti ni kune poreza. Za istu transakciju koji kilometar dalje u državnu blagajnu plaća se pet posto, ili oko 30 tisuća eura poreza na nekretnine.

Gdje su porezni rajevi
Kvaka je u područjima od posebne državne skrbi, koja su proglašena na ratom opustošenim i razaranim područjima. Iako je od kraja rata prošlo 15 godina, na tim područjima i dalje vrijedi propis prema kojem se na promet nekretninama ne plaća porez. Tako su se u istom košu našle i kamene ljepotice u okolici Dubrovnika, za koje vlasnici traže i do 5 tisuća eura po kvadratu, ali i napuštena seoska imanja na Banovini, u Lici ili nekada bogatoj Slavoniji. Tamo nekada prava gazdinstva, s nekoliko hektara zemlje, gospodarskim zgradama, amabarima, sjenicima, voćnjacima, ne dostižu ni cijenu polovnog auta srednje klase. U istu kategoriju svrstani su i stanovi u Kninu, za koje se kupci baš ne otimaju, iako su i peterostruko jeftiniji od kvadrata apartmana i vila u Konavlima.
Ali još kratko! Ukidanjem područja od posebne državne skrbi koje od Hrvatske zahtijeva Europska unija, ukinut će se i porezni eldorado kojim bogate kupce mame prodavatelji i agencije za posredovanje u prometu nekretninama.
Revizija koju priprema država trebala bi uskoro biti gotova, i potpuno će promijeniti poreznu mapu Hrvatske. Područje od posebne državne skrbi, kao i ona koja su dobila status brdsko-planinskih područja će se ukinuti, a umjesto njih status potpomognutih područja dobit će oni gradovi i općine koji ne prijeđu određenu visinu indeksa razvijenosti. Oslobođenje od poreza na promet nekretnina vrijedit će za ona područja čiji indeks razvijenosti ne bude dosezao određeni postotak, najvjerojatnije 75 posto državnog prosjeka.
Povećati porez nekretninama?
Ali ni indeksacija neće moći stati na kraj svim nelogičnostima i nepravdama. U jedinicama lokalne samouprave koje obuhvaćaju veća područja opet će se u istom loncu naći i rezidancijalne četvrti i opustjeli zaseoci.
- Samobor nije bio u toj zoni, premda bi veći dio Samobora trebao biti područje od posebne skrbi. Naime, trećina područja Grada Samobora, poput Žumberka i Samoborskog gorja, nenastanjeni su i ne dobivaju dovoljno poticaja koji bi vratili život na to područje. Dakle, trebalo bi uvesti neke nove mjere s kojima bi se povećao promet nekretninama, a samim tim i nova ulaganja u ta slaborazvijena ili nerazvijena područja. Nažalost, oni ni po novim propisima, koji će u obzir uzimati indeks razvijenosti, neće dospjeti u potpomognuta područja - kaže Marijan Lukšić, direktor agencije za nekretnine Sanek iz Samobora.
- U trenutku kada je promet nekretnina osjetno pao, bilo koja mjera koja će doprinjeti daljnjem padu prometa nekretnina nije dobro došla. Naprosto zato što su to još uvijek slaborazvijena ili nerazvijena područja, a ako nema prometa nekretnina nema niti novih ulaganja - dodaje Lukšić.
Uvjet za oslobađanje: 10 godina boravka
Na područjima posebne državne skrbi ne plaća se porez na promet nekretnina ako:
1. Fizička osoba kupovinom nekretnine prijavljuje ili mijenja prebivalište unutar tog područja, pod uvjetom da se nekretnina ne otuđi ili naseljenik ne promijeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi u roku 10 godina od dana nabave nekretnina.
2. Nekretnina kupcu sa sjedištem ili prebivalištem na području posebne državne skrbi i dalje služi za obavljanje djelatnosti, pod uvjetom da se nekretnina ne otuđi ili se ne prestane obavljati djelatnost u roku od 10 godina od dana nabave nekretnina.
3. Fizička osoba s prebivalištem na područjima posebne državne skrbi na tom području nasljeđuje ili prima na dar nekretninu.
Pročitajte i:
Tko gubi, a tko dobiva zbog mjesta u kom živi

















































