Marija F. iz Buzeta zaposlila se 2004. godine, samo godinu nakon što je Buzeština dobila status brdsko-planinskog područja. Otada ostvaruje pravo na povećan mjesečni odbitak poreza na dohodak: umjesto 1.800 kuna, koliki je inače osobni odbitak, Marija je imala odbitak od 2.400 kuna, odnosno 28.800 kuna godišnje ili 7.200 kuna godišnje više nego da živi u nekom 'običnom' mjestu. Kada se počnu primjenjivati novi kriteriji i mjere za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, Marija će bez te svoje olakšice ostati.

Naime, područjima od posebne državne skrbi (PPDS) i brdsko-planinskim područjima (BPP) u Hrvatskoj je odzvonilo. Uskoro se uvodi nova kategorizacija prema kojoj će neki grad ili općina i njezini stanovnici imati pravo na određene poticaje ili olakšice.

Glavni kriterij da jedinice lokalne samouprave (JLS) dobiju status potpomognutih područja, bit će indeks razvijenosti, odnosno koliko neka JLS zaostaje od nacionalnog prosjeka.

Zato će se ubuduće većina mjera koja je do sada važila za PPDS i BPP primjenjivati u najslabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave ili županijama.



Stupnjevi nerazvijenosti

Gradovi i općine bit će podijeljeni u skupine, prema indeksu razvijenosti. Tako će:
* u 1. skupinu JLS ući najnerazvijenije, s indeksom razvijenosti manjim od 50% nacionalnog prosjeka. 
* u 2. skupinu ući će JLS s indeksom razvijenosti između 50 i 75% nacionalnog prosjeka, itd.

Prema sada dostupnim informacijama, upravo bi indeks ispod 75% bila granica do koje stanovnici tih područja mogu očekivati određene povlastice.

Indeks razvijenosti će se računati prema:
* dohotku po stanovniku
* stopi nezaposlenosti
* proračunskim prihodima i
* općem kretanju stanovništva.

Dobiveni status prema indeksu neće biti trajan, nego će se nakon tri godine ponovno preračunavati, pa će neki gradovi ulaziti, a drugi ispadati iz potpomognutih područja.

Gdje gube građani i poduzetnici

Prema tome, Marija i drugi građani Buzeta više neće imati spomenutu poreznu olakšicu kada se ukine status brdsko-planinskog područja, jer su razvijeniji od novopostavljenoga limita.

- Mi smo grubom računicom došli do toga da ćemo godišnje ostati bez 30-ak milijuna kuna - rekao nam je Valter Flego, gradonačelnik Buzeta.

Uspješni gradić i njegovih 6.000 stanovnika imat će nekoliko kategorija gubitaka. Proračun će ostati bez svog dijela od poreza na dobit, poduzetnici, koji su plaćali 75 posto poreza na dobit, ostat će bez te olakšice, poljoprivrednici bez subvencija za mlijeko ili druge proizvode.

Ista sudbina vjerojatno očekuje i Dubrovnik, Konavle, ili dijelove Osijeka koje su sada na PPDS-u, a premašuju državni prosjek razvijenosti.

Kome ostaje kakva pomoć

S druge strane, Glina, Obrovac, Benkovac, Slunj ili neke druge siromašne općine i gradovi i dalje će zadržati olakšice i poticaje. U Slunju tako i dalje mogu računati na porezni odbitak od 3.840 kuna, kao i do sada jer će prema indeksu razvijenosti završiti u 1. skupini JLS-a.

Njima će ostati mjere pomoći kroz:
* dodjelu građevinskog zemljišta i materijala
* stipendije za studente
* besplatan prijevoz učenika.

Velika promjena dogodit će se i u trgovanju nekretninama jer će neka područja ostati bez oslobođenja plaćanja poreza na promet nekretnina koji važi na područjima od posebne državne skrbi. Istodobno, tu privilegiju dobit će neki drugi gradovi i općine.


Što se mijenja: stare i nove mjere za područja od posebne državne skrbi (PPDS) i brdsko-planinska područja (BPP)

POREZNE OLAKŠICE
Povećani osobni odbitak od poreza na dohodak:

Stare mjere:
1. skupina PPDS-a: 3.840 kuna
2. skupina PPDS-a: 3.200 kuna
3. skupina PPDS-a i BPP: 2.400 kuna

Nove mjere:
1. skupina JLS-a: 3.840 kuna (46.080 kuna godišnje)
2. skupina JLS-a: 3.200 kuna (38.400 kuna godišnje)

Porez na nekretnine

Stare mjere:
- Osobe s prebivalištem na PPDS-u oslobođene su poreza na promet nekretnina

Nove mjere:
- Od poreza na promet nekretnina bit će oslobođene osobe iz 1. i 2. skupine JLS-a


Izračunajte sami:
- kako Jacine mjere utječu na vas
- svoj osobni dohodak