Ante i Tanja iz Zagreba osjećaju veliku gorčinu zbog najave poreza na nekretnine. Imaju, naime, vikendicu u Hrvatskom Zagorju i apartman na Braču. Žive u malom jednosobnom stanu u zagrebačkim Vrbanima i život su si koncipirali tako da jednoga dana, kada djeca odu svojim putem, imaju upravo mali stan u Zagrebu dovoljan za njihove potrebe, vikendicu s vrtom i cvjetnjakom pola sata udaljenu od grada i dvoipolsobni apartman u Supetru gdje provode svako ljeto s unucima. Pokušavaju izračunati koliko će ih stajati "luksuz" prema najavi uvođenja poreza na imovinu. Budući da se ne zna koliki će biti postotak poreznog razreza, kao i većina ljudi uzimaju računicu od jedan posto.

Vikendica u Zagorju velika je 90 četvornih metara i ima 2.000 četvornih metara dvorišta. Misle da vrijedi 70.000 eura, dok je apartman u Supetru sigurno vrijedan 120.000 eura. To znači da bi im porezna osnovica bila oko 200.000 eura i da bi morali plaćati godišnje oko 2.000 eura poreza. Previše ili premalo, teško je reći, ali svakako trošak koji dosad nisu imali. No, najviše ih muči pitanje tko će im i kako procijeniti nekretnine koje posjeduju.

Tko će procijeniti imovinu? 

- Dobra je namjera da se porez naplaćuje po vrijednosti nekretnine. Izgleda pošteno. No, pitanje je kako to provesti. Znamo da nam zemljišne knjige nisu riješene niti za grad Zagreb a kamo li za ostala područja u Hrvatskoj. Katastarske evidencije su također neažurne. I kad bi imali riješene i ažurirane podatke u zemljišnim knjigama, još uvijek ostaje pitanje kako utvrditi vrijednost nekretnine - kaže Marijan Lukšić, vlasnik i direktor agencije za nekretnine Sanek iz Samobora, na čijem se području nalazi veliki broj kuća za odmor.

On kaže kako su u zemljišnim knjigama i katastarskim evidencijama upisane su samo tlocrtne površine objekata, a ne bruto razvijena površina (zbroj svih etaža).

- Kad bi imali kvalitetan GIS (Geografski informacijski sustav) koji nam može dati i podatak o volumenu građevina, imali bi tek osnovu za razradu nekakvog sistema za utvrđivanje vrijednosti nekretnina kao porezne osnovice. Nema standardne matematičke formule kojom bi se to utvrdilo jedinstveno za šire područje, bez izlaska na teren - kaže Lukšić i napominje da vrijednost neke nekretnine ovisi o cijelom nizu elemenata kao što su površina, dovršenost, lokacija, kvaliteta gradnje, komunalna opremljenost, starost, površina pripadajućeg zemljišta, susjedstvo...

- Bit će zanimljivo vidjeti kako su naši vladajući to zamislili, hoće li donijeti propis koji je provediv ili će ostati mrtvo slovo na papiru kao što su bili porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište... - sumnjičav je iskusni agent u prodaji nekretnina.

Prednosti štednje u nekretninama

No ima i mnogo zagovornika te vrste poreza, jedna od njih je i Maruška Vizek, analitičarka s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Ona kaže kako su naši ljudi naučili štedjeti u nekretninama i da se to mora oporezivati, ponajprije zbog toga kako bi se oživjelo zamrlo tržište prodaje nekretnina.

Štednja u nekretninama razlikuje se od one u banci tako što se u banci dobije samo kamata, a kroz nekretninu raste i vrijednost glavnice. Profit posebno ubiru oni koji te nekretnine iznajmljuju, a dakako taj prihod ne prijavljuju.

Primjeri iz inozemstva

Većina hrvatskih susjeda - od Mađarske, preko Srbije i Italije - primjenjuje taj porez. Srbija je porez na imovinu uvela još 2001. i njegove stope kreću se od 0,4 do 2 posto, a u poreznu osnovicu ulaze sve nekretnine, ne samo “višak četvornih metara stana“. U Italiji stopa poreza na imovinu varira od 0,4 do 0,7 posto i također se plaća na sve nekretnine.

U zemljama EU porez na nekretnine primjenjuje se u svim članicama, osim Belgije i Malte, i to stopama od 0,1 do tri posto vrijednosti nekretnine. I dok se u Austriji plaća porez na svaku nekretninu, u iznosu od 0,2 do 1 posto od njene procijenjene vrijednosti, u Grčkoj, Irskoj, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive od njega su potpuno oslobođeni, ili ga pak plaćaju sniženo. U Sloveniji porez utvrđen zakonom iznosi od 0,1 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, no prvih 160 četvornih metara stana je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje.

Stope, trikovi, argumenti za i protiv

Analitičari predviđaju da bi porezna stopa novog poreza kretala između 0,5 posto do dva posto vrijednosti nekretnine godišnje. Međutim, već su se našli oni koji predlažu kako izbjeći taj porez - tako da prijavite prebivalište na adresu vikendice, ako će se doista oporezivati samo one nekretnine u kojima se stalno ne živi. 

Donosimo i pregled pluseva i minuseva propisivanja poreza na nekretnine: 

Plusevi: 

•  pokretanje zamrlog tržišta nekretnina
• uvid u imovinsko stanje
• stalni prihod države

Minusevi:
• neuređene zemljišne knjige
• velik obujam posla za Poreznu upravu
• način procjene i kategorizacije nekretnina