Od 1. srpnja  2010. odlukom Vlade ukida se 'vatrogasna mjera', odnosno niža stopa posebnog poreza od dva posto, koja se obračunava na plaće, mirovine i ostale primitke građana od 3.000 do 6.000 kuna. Prvi će put neto plaće bez umanjenja od dva posto od 1. kolovoza primiti zaposlenici s primanjima većima od 3.000 i manjima od 6.000 kuna. Oko 700 tisuća radnika i oko 250 tisuća umirovljenika u
novčanik će tako spremiti od 60 do najviše 120 kuna mjesečno.

Odluka je donesena na užoj sjednici Vlade, a Banski dvori je trebaju još razraditi u sljedećim danima i tjednima.  U Vladi, naime, vjeruju da će ukidanje niže stope kriznog poreza potaknuti potrošnju građana, a time i oporavak hrvatskoga gospodarstva.

Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati pozdravili su novu Vladinu odluku, ali se pitaju kada će na dnevni red doći stopa od četiri posto na primanja veća od šest tisuća kuna. Naime, porez od četiri posto koji se obračunava na neto plaću još ostaje onima koji primaju plaću, honorar ili mirovinu veću od 6.000 kuna. Proračun s 240 kuna popunjava nekoliko desetaka tisuća umirovljenika i više od 300 tisuća radnika.

Da podsjetimo, krizni porez ili tzv. porez solidarnosti, popularnije harač, počeo se naplaćivati od 1. kolovoza 2009., a na snazi je trebao biti do kraja ove godine, dok rok primjene više stope PDV-a od 23 posto nije preciziran. Nakon prijedloga od 8, pa 5 ili 6 posto, Vlada je na sastanku sa sindikatima i poslodavcima odredila uvođenje poreza od 2 posto na sva primanja iznad 3.000 kuna što se odnosi na plaće, mirovine, honorare, bonuse i ostala primanja. Krizni porez smanjio je tako prosječnu mjesečnu plaću i do 200 kuna. Vladina računica pokazala je da će se na taj način godišnje prikupiti oko pet milijardi kuna. Dvije stope kriznog poreza - dva posto na primanja od tri do šest tisuća kuna te četiri posto na primanja veća od šest tisuća kuna obračunavaju se na cjelokupan iznos primanja. 

Prihodi državnog proračuna od posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, po stopama od 2 i 4 posto, mjesečno su na razini od oko 205 milijuna kuna. Najniže plaće u Zagrebu primaju zaposleni u proizvodnji odjeće - prosječna neto plaća im je oko 3.094 kune, a najveću od 13.349 kuna zaradili zaposleni u upravljačkoj djelatnosti i savjetovanju.