Proglasi li Ustavni sud neustavnim Zakon o posebnim porezima i ukine ga, pravo na povrat novca imat će samo oni građani koji su Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu suglasnosti ovog Zakona. Upozorila je na to sama predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i tako inicirala slanje tisuća prijedloga za ocjenu ustavnosti omraženog zakona poznatijeg kao harač. Donosimo primjer kako može izgledati obrazac za borbu protiv harača koji se predaje Ustavnom sudu, bilo na adresu u zagrebačkoj Varšavskoj ulici, bilo slanjem poštom (preporučuje se slanje preporučenom pošiljkom):

---

Ime i prezime;
Adresa:
JMBG:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 
                         Varšavska 3
                      10000 ZAGREB
 
                                                                         Grad, datum

Na temelju članka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 49/2002.–pročišćeni tekst) podnosim

PRIJEDLOG ZA OCJENU SUGLASNOSTI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE (NN 94/2009) S USTAVOM RH

Mišljenja sam kako sljedeći članci Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nisu u skladu s Ustavom:

Članak 1:
“Ovim se Zakonom u uvjetima gospodarske krize u Republici Hrvatskoj određuje poseban porez na plaće, mirovine i ostale primitke za razdoblje od dana stupanja na snagu ovoga zakona do 31. prosinca 2010. godine na načelima pravednosti ,jednakosti i razmjernosti temeljem kojih je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima”

Upravo suprotno određenju članka 1 spornog Zakona, podnositelj prijedloga ističe da se zakonodavac nije vodio načelima pravedenosti, jednakosti i razmjernosti niti je predmetni Zakon usklađen s jednim od temeljnih određenja Republike Hrvatske kao socijalne države. Podnositelj prijedloga ističe da je zakonodavac trebao uzimajući u obzir cjelokupnu socijalnu situaciju provesti javnu društvenu raspravu prije donošenja spornog Zakona jer se istim Zakonom građanima Republike Hrvatske koji se nalaze teškoj gospodarskoj situaciji, novim nametima određenim spornim Zakonom dodatno pogoršava ionako loša ekonomska situacija.

Odredbom članka 1. st. 1. Ustava Republike Hrvatske je određeno:
“Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
Zakonodavac nije uzeo u obzir Ustavom određenu obvezu Republike Hrvatske da bude socijalna država i da kao takva u osjetljivim gospodarskim trenucima, kad se većina građana nalazi u znatnim zaduženjima, kad potrošnja građana sve više stagnira, kad većina građana ne uspijeva podmirivati svoje tekuće obveze nužne za vođenje dostojanstvenog života, i ne donosi Zakone kojima će se građani dovesti u još gore ekonomsko stanje.

Članak 5. stavak 1.:
“Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke, plaća se:
po stopi od 2% na ukupni iznos plaća, mirovine i drugog primitka iz članka 4. stavka 2. do 7. ovoga Zakona ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednoga mjeseca,
po stopi od 4% na ukupan iznos plaće, mirovine i drugog primitka iz članka 4. stavka 2. do 7. ovoga Zakona ako je iznos veći od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca. “

Predmetnom odredbom Zakonodavac krši načelo razmjernosti u podmirenju javnih troškova odnosno načela jednakosti i pravednosti poreznog sustava Republike Hrvatske. Iz gore navedene odredbe vidljivo je da poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke ne plaća osoba čija je plaća, mirovina i drugi primitak manja od 3.000,00 kn, kao što je jasno vidljivo da i predmetni porez ne plaća niti osoba čija je plaća, mirovina ili drugi primitak u iznosu od 6.000,00 kn.

Podnositelj prijedloga ističe da je protivno načelu jednakosti i pravednosti da netko tko prima plaću, mirovinu ili drugi primitak u iznosu od 2.999,99 kn ne plaća predmetni porez, a da ona osoba koja prima plaću, mirovinu ili drugi primitak u iznosu od 3.000,00 kn isti porez plaća.

Iz predmetne odredbe članka 5. spornog Zakona proizlazi I da se predmetni porez ne plaća ako se prima iznos od 6.000,00 kn dakle ne manje od 6.000,00 kn, ne više od 6.000,00 kn, već točno 6.000,00 kn, a što je još jedna u vidu mogućih načina zlouporabe predmetnog Zakona.

Podnositelj prijedloga ističe da je odredba članka 5. predmetnog Zakona u suprotnosti s načelom jednakosti i pravedenosti, jer je razvidno da one osobe koje ostvaruju primitke od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn plaćaju porez po stopi od 2%, a da one osobe koje ostvaruju primitke veće od 6.000,00 kn plaćaju porez po stopi od 4%.

Sukladno načelu jednakosti i pravedenosti porezna stopa bi trebalo biti određena u jedinstvenoj stopi, a ne različito obzirom na visinu primanja, stoga je jasno vidljivo da se zakondavac nije pridržavao načela jednakosti i pravednosti prilikom određivanja visine porezne stope predmetnog posebnog poreza.

Podnositelj prijedloga također ističe da predmetnim Zakonom dolazi do kršenja odredbi članka 35 i članka 55. st. 1 Ustava Republike Hrvatske jer se predmetnim Zakonom onemogućava građanima dostojanstven život, dovodi se građane u situaciju da ne mogu svojom zaradom osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život u kojem im neće biti povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast.

Obrazloženje:
Odredbe zakona koje se osporavaju u suprotnosti su sa sljedećim odredbama Ustava RH:

• članak 5. st.1.
• članak 14. st.1. i 2.
• članak 50. st. 2.
• članak 51. stavak 2
• članak 82. st. 2. iz sljedećih razloga:
   

ne poštuje načelo pravednosti, jednakosti i razmjernosti u podmirivanju javnih troškova;
institut neoporezive osnovice kao jedan od temelja socijalnog društva je napadnut;
umirovljenicima se obustavljaju prava utvrđena drugim Zakonom (Zakonom o mirovinskom osiguranju), kao i temeljnim načelom generacijske solidarnosti;
spornim se smatra i dodatno oporezivanje mirovina, jer su radnici za radnog vijeka plaćali poreze i doprinose;
poduzetnicima koji isplaćuju plaće narušena je Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda;
teret krize podnose slojevi društva, koji su to podnosili i do sada, a oni s jako velikim primanjima ne osjećaju teret poreznog opterećenja;
država je dužna voditi računa o svim građanima podjednako, poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje;
zakon kao ovaj (organski), koji utvrđuje između ostaloga Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode u Hrvatskom Saboru se donosi većinom glasova svih zastupnika .

………………

vlastoručni potpis