Tko ove godine u nagradnim igrama osvoji više od 30.000 kuna, 15 posto osvojenog iznosa morat će uplatiti u državni proračun, a osvoji li više od 500.000 kuna, državi će platiti petinu tog iznosa. Onaj koga šef neprestano zatrpava novim radnim zadacima može se tješiti mišlju da ima pravo na četiri tjedna godišnjeg odmora, no ni on, ni bilo tko drugi, pri odlasku u banku, a kamoli pri predaji godišnjih prijava poreza na dohodak, ne smije zaboraviti vlastiti osobni identifikacijski broj (OIB). Tko ima kotao za pečenje rakije, taj će svoj imetak morati prijaviti državi i za to u državni proračun platiti 100 ili 200 kuna... To je tek dio noviteta koje su donijeli novi zakoni ili izmjene i dopune starih zakona koji su na snazi od početka 2010. godine. Donosimo pregled najvažnijih novih pravila.

Od 1. siječnja 2010. godine primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je donesen ponajprije radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog sustava poreza na dodanu vrijednost s direktivama Europske unije.  Zato će se drugačije oporezivati vlastita potrošnja, izuzimanje dobara i korištenje usluga u nepoduzetničke svrhe, rashodi po osnovi reprezentacije te korištenje osobnih automobila za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dobitka odnosno dohotka. Među ostalim, brišu se odredbe o oporezivanju vlastite potrošnje što ih trgovačka društva omogućavaju vlasnicima udjela i članovima njihove uže obitelji uz povoljne uvjete ili bez naknade. Umjesto te odredbe propisano je da se isporukama dobara uz naknadu smatra ako porezni obveznik u privatne svrhe izuzima dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade, a za ta se dobra u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza. 

Ukinuti odbitci

Porezni obveznici više neće moći odbiti 70 posto pretporeza kod troškova reprezentacije, a 30 posto kod nabave automobila. Međutim, porezni obveznici koji su osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz nabavili do 31. 12. 2009. i koristili pravo na odbitak pretporeza te obračunavali i plaćali PDV na 30 posto svote troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000 kn nabavne vrijednosti, obvezni su i dalje za ta dobra obračunavati i plaćati PDV na vlastitu potrošnju na 30 posto troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka ili do trenutka otuđenja tih sredstava.

Inozemni poduzetnici koji u Hrvatskoj obavljaju isporuke dobra i usluga imaju obvezu registrirati se u RH za potrebe PDV-a. Također su obvezni imenovati poreznog zastupnika koji će za njih obavljati poslove vezane za utvrđivanje i plaćanje poreza. Inozemni poduzetnici će dobiti svoj porezni broj (OIB).

Oslobođenja za djelatnosti od javnog interesa

Novosti u izmjenama zakona o PDV-u odnose se i na oslobođenja od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Oslobođenje od plaćanja PDV-a imaju sljedeće djelatnosti od javnog interesa:
* djelatnost liječnika medicine
* djelatnost stomatologa
* djelatnost medicinskih sestara
* djelatnost fizioterapeuta
* djelatnost psihologa
* djelatnost zubnih tehničara
* usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, zaštitom djece i mladeži;
* usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova;
* usluge u kulturi, usluge koje obavljaju neprofitne organizacije za svoje članove primjerice vjerske, filozofske, dobrotvorne itd.;
* poštanske usluge...
Navedene usluge i isporuke dobra oslobođene su plaćanja poreza pod uvjetom da ih obavljaju ustanove s javnim ovlastima koje RH priznaje kao takve, s uvjetom da se ta djelatnost obavlja u skladu s posebnim propisima za koje je potrebno ishoditi dozvolu nadležnih tijela.

Skuplji najam sefova

Bitne su promjene vezane i za oporezivanje financijskih usluga s obzirom da su dosad banke bile oslobođene PDV-a za sve usluge koje su obavljale, dok je od početka 2010. na snazi novi koncept u kojem se PDV-a oslobađaju određene bankarske odnosno financijske i usluge osiguranja bez obzira tko ih obavlja.

Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova s početkom godine obračunavati i naplaćivati PDV. Za banke je s početkom 2010. važna i izmjena Zakona o osiguranju depozita prema kojoj se stopa premije osiguranja depozita smanjuje sa 0,40 na 0,32 posto godišnje.

Nikamo bez OIB-a

Još jedna novina koja stupa na snagu s početkom 2010. je i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) koji postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti, a obavezno se mora koristiti u poreznim prijavama i platnom prometu. Ako ste zametnuli papir s jedanaesteroznamenkastim brojem OIB-a koji vam je Porezna uprava već dostavila na kućnu adresu, možete ga ponovno zatražiti i to: 

* u Poreznoj upravi možete zatražiti duplikat već dostavljene potvrde
* na internetskoj adresi www.oib.hr
* ako pošaljete SMS mobitelom na broj 61642, a u SMS-u  morate navesti svoj matični broj građana (MBG) ili matični broj pravne osobe (MB)

Harač po rakiji

Početak 2010. donosi i novi Zakon o trošarinama s čijom će primjenom zaživjeti mnogo novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično. Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.

Novost je uvođenje trošarina za male proizvođače alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a 200 kuna za kotao veći od 100 litara. U sustavu trošarina na cigareta nema promjena u odnosu na sadašnji sustav, dok se za električnu energiju uvođenje trošarina odgađa do ulaska u Europsku uniju.

Porez na sreću

Država od sljedeće godine veće prihode može očekivati na temelju novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i novi prihod - porez od dobitka (iznad 30 tisuća kuna) od lutrijskih i igara klađenja i to po stopi 15 posto na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto. Primjerice, osvojite li na lotu 30.001 kunu, državi ćete morati platiti 4.500 kuna i 15 lipa, a ako pogodite supersedmicu od 33 milijuna kuna, nakon što državi platite porez od 6,6 milijuna kuna, ostat će vam 26 milijuna i 400.000 kuna.

Zakon omogućuje i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, odnosno priređivanja lutrijskih, igara klađenja i igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala online igranja, uz obvezu uspostave neprekidnog i neposrednog nadzora (online), odnosno izravnog spajanja Ministarstva financija na informacijski sustav priređivača.

Promjene su vezane i uz sustave naknada, pa se tako primjerice kod lutrijskih igara ukida PDV i uvodi mjesečna naknada u iznosu 10 posto vrijednosti prodanih srećki, odnosno primljenih uplata za pojedinu igru.

Bi ili ne bi kredit

Od 2010. primjenjivat će se i Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uz ostalo daje mogućnost potrošaču da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga, te uređuje pitanje kreditnih posrednika koji će za obavljanje tog posla morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.
Dođe li ipak do spora između vjerovnika i zajmoprimca, propisano je izvansudsko rješavnje sporova. Tko se osjeća zakinut, pravdu može potražiti podnošenjem:
* prijedloga za mirenje centrima za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, ili Hrvatskoj udruzi poslodavaca
* prijave sudovima časti Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore.

Četiri tjedna na godišnji

Početak 2010. početak je i primjene novog Zakona o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, a prema kojemu je uz ostalo rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine i to neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Zakon definira tjedno radno vrijeme od 40 sati, najduže, uključujući i prekovremeni rad, 48 sati, institut preraspodjele radnog vremena, a produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana itd.

Još je nekoliko zakona s područja gospodarstva koji su na snagu stupili 1. siječnja 2010. godine, poput Zakona o vodama kojim je voda zaštićena kroz institut općeg dobra i koji isključuje mogućnost privatizacije prava na vodne resurse, potom tu su i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, Zakon o kombiniranom prometu ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o službenoj statistici.