Unatoč tome što je država od listopada nametnula plaćanje kriznog poreza i za oko 100.000 osoba koje nisu bile odmah obuhvaćene Zakonom o posebnom porezu, i dalje ima primjera trošenja novca ili njegovog neprikupljanja u državnu riznicu koji u kriznim vremenima mnogima postaju više nego iritantni. O porezu na kapitalnu dobit kao da se prestalo govoriti, ali svako malo se netko tek sjeti kako mnoge zvijezde s estrade ne plaćaju same doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Plaća im ih država.

Za 1.294 umjetnika mjesečno iz proračuna ode oko 11 milijuna kuna, odnosno godišnje 132 milijuna kuna. Umjetnici to pravo dobivaju ako zarađuju godišnje bruto do 90.528 kuna i ako od svojih strukovnih udruga to pravo zatraže. Doprinosi se plaćaju i pjevačima koji za jedan svoj nastup mogu zaraditi prosječnu mjesečnu plaću običnog građanina. I više. Među onima kojima država plaća doprinose su i Rajko Dujmić, Vanna, Đuka Čajić, Vlado Kalember i Ana Rucner, Ivana i Marija Husar, Vinko Coce, Jasmin Stavros, Mile Kekin, Dubravko Ivaniš Ripper, Davor Gobac, Boris Novković, Darko Rundek… Koliko god to smetalo porezne obveznike, do danas se ništa nije promijenilo. Oni koji vole pokazivati svoju odjeću, automobile, stanove, kuće, jahte, zimovati u Francuskoj ili Italiji i ljetovati tko zna gdje, dobivaju iz proračuna novac za nešto što bi bez problema mogli plaćati sami.

Sjetimo se također kada je prije dvije godine prodan Dukat francuskom Lactalisu za 2,05 milijardi kuna. Da je postojao zakon koji bi regulirao oporezivanje kapitalne dobiti Luka Rajić bi državi platio 400 milijuna kuna, izračunali su tada u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske. Koliko je to novca pokazuje sindikalni podatak da je to ekvivalent poreza na plaće za 76 tisuća radnika. Luka Rajić sada kreće u proizvodnju lijekova kako bi ispunio obećanje predsjedniku Stjepanu Mesiću da će novac namaknut od prodaje svog carstva uložiti u Hrvatskoj. Nova tvrtka PharmaS proizvodit će generičke lijekove i zapošljavati stotinjak radnika. Valjda će pomoći domaćem gospodarstvu i barem na taj način vratiti novac koji je trebala zadržati država od prodaje.

Privatni liječnici, zubari, pjevači, sportaši, slobodni novinari, obrtnici, književnici i svi ostali koji se bave nekim slobodnim zanimanjem koji su ipak postali obveznici plaćanja kriznog poreza u državnu će blagajnu, prema procjenama, uplatiti ipak mnogo manje - oko 200 milijuna kuna. Naime, zarađuju li više od 3.000 kuna mjesečno, u državni će proračun krajem listopada morati prvi put uplatiti iznos izračunan prema prosjeku svog lanjskog dohotka (primjer izračuna nalazi se ovdje).