Obrtnici, poljoprivrednici, samostalne profesije odnosno svi oni koje su Vlada i Sabor 'zaboravili' obuhvatiti prvim naletom kriznog poreza, od početka listopada također će iskusiti čari harača. Među novopogođenima su svi koji primaju bilo koju vrstu dohotka, bez obzira radilo li se o liječnicima, pravnicima, slobodnim novinarima, iznajmljivačima soba i apartmana... Krizni će se porez morati platiti čak i na dohodak od osiguranja, pa i na dohodak od imovine, sve oblike dohotka od kapitala (među njima su i dohodak od dodjele ili opcijske kupnje dionica).  Stope koji je propisao novi Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke jednake su onima koje gađaju već obuhvaćene: posebni se porez ne plaća na mjesečnu poreznu osnovicu do 3.000 kuna, na osnovicu veću od 3.000 kuna do 6.000 kuna plaća se porez prema stopi od dva posto, a iznad tog iznosa od četiri posto. Primjenjivat će se do 28. veljače 2011. godine.

Upisani u registar poreznih obveznika (RPO) dužni su sami izračunati obvezu za posebni porez, plaćati je svaki mjesec, a prvi će put krizni porez morati platiti do 31. listopada 2009. godine. Za primjer, obrtnici, slobodne profesije i svi upisani u RPO koji su u 2008. godini ostvarili dohodak od 100.000 kuna, svaki će mjesec, do 31. siječnja 2010. godine, morati državi plaćati 261,20 kuna. Taj je iznos obveze izračunan na temelju toga što im je godišnji dohodak umanjen za olakšice, za godišnji porez na dohodak i prirez iznosio 78.360 kn. Kada se to podijeli s 12 (ako su poslovali 12 mjeseci), dobiva se osnovica za posebni porez i u ovom slučaju ona iznosi 6.530 kuna. Na to se obračunava stopa od četiri posto pa se dolazi do iznosa od 261,20 kune.

Svaki mjesec za RPO-ovce

Da bi zahvatili sve koji zarađuju više od 3.000 kuna, izvršna je vlast morala posegnuti za kreativnim načinom odabira polazne točke za određivanje obveze plaćanja posebnog poreza za sve upisane u RPO. Našli su ih u podacima iskazanima u posljednjoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Osnovica od koje se utvrđuje obveza posebnog poreza tako je dohodak iskazan u godišnjoj prijavi za 2008., umanjen za propisane olakšice i umanjenja i za konačnu godišnju obvezu poreza na dohodak.

Kad se taj godišnji iznos podijeli s brojem mjeseci poslovanja, utvrđuje se je li mjesečna osnovica veća od 3.000 kn odnosno od 6.000 kn.
Dohodak od samostalne djelatnosti ostvaren u 2008. bit će osnova za određivanje porezne obveze do 31. siječnja 2010., a nakon toga mjesečna će se obveza odrediti na temelju dohotka ostvarenog ove godine.

No, ni tu nije kraj haraču i papirologiji. Osim godišnje prijave poreza na dohodak, do 28. veljače iduće godine morat će predati i godišnje izvješće posebnog poreza iz kojeg će se utvrditi njihova konačna obveza. Osobe koje počnu obavljati samostalnu djelatnost i još nemaju podatke o dohotku iz prethodne godine, dužne su procijeniti iznos dohotka i o tome obavijestiti poreznu upravu u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti. Ukupna obveza izravnat će se u godišnjem obračunu posebnog poreza.

Tromjesečno za paušalce

I porezni obveznici koji za dohodak od samostalne djelatnosti ne vode porezne knjige, nego porez plaćaju paušalno (dopušteno je to samo onima s manjim godišnjim prihodom od 85 tisuća kuna, uz izuzetak trgovaca i ugostitelja koji na to nemaju uopće pravo), moraju utvrditi je li im mjesečni dohodak veći od 3.000 kuna. Izdaci im se određuju u visini 50 posto od primitaka.
Svaki mjesec paušalci moraju utvrđivati obvezu za posebni porez, ali plaćat će ga svaka tri mjeseca, posljednji dan u tromjesečju. Prvu obvezu za listopad, studeni i prosinac 2009. dužni su podmiriti do 31. prosinca. I oni će sastavljati godišnje izvješće o posebnom porezu, ali ga moraju predati najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja nekretnina, prema novom zakonu, priznaju se paušalni izdaci od 30 posto, a porez na dohodak plaćaju prema stopi od 15 posto. Iznajmljivači soba, postelja i apartmana koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu također će plaćati posebni porez svaka tri mjeseca.

Argumenti i protuargumenti

Premda je ovim širenjem kriznog poreza državni aparat uklonio jedan adut protivnika tzv. 'harača' prema kojemu Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke treba ukinuti i zato što ne stavlja u jednak položaj sve porezne obveznike, stručnjaci se slažu da postoji još niz argumenata prema kojemu je porez određen nepravedno i neravnopravno. Nakon što su Ustavni sud već zatrpali prijedlozi građana za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (obrazac za predaju možete naći ovdje), slično mogu očekivati i sa Zakonom o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke.