Uz ionako visoke poreze i doprinose, poduzetnike i građane opterećuju brojni neporezni (parafiskalni) nameti koji se naplaćuju prema posebnim propisima. Najviše zabrinjava činjenica da plaćanjem raznih pristojbi korisnici ne dobivaju odgovarajuću uslugu ili protuvrijednost. Prema nedavno ustanovljenom Registru neporeznih prihoda, u Hrvatskoj postoji najmanje 245 različitih vrsta neporeznih nameta koji se ubiru prema posebnim propisima. Te skrivene namete ubiru različite državne i paradržavne institucije, javna poduzeća, jedinice lokalne uprave, turističke zajednice, komore i udruženja obrtnika.
Neke od tih pristojbi dobro su poznate poput novčanih kazni za različite prekršaje, komunalnih naknada, boravišnih pristojbi, TV pretplate, a pojedine zvuče egzotično poput protupožarne premije, naknade za utvrđivanje kakvoće sjemena ili pristojbe za zaštitu od zračenja.
Najviše pristojbi naplaćuju administrativna tijela središnje države, dok uvjerljivo najveće prihode od skrivenih nameta ubiru općine, gradovi i županije. Neporezni pirhodi u Hrvatskoj su od 2002. do 2007. porasli sa 5,5 na 12,5 milijardi kuna, pri čemu najveći rast prihoda bilježe Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode.
Skriveni nameti
Poduzetnici i građani imaju sve više primjedbi na brojne takse, naknade, pristojbe, novčane kazne, članarine koje ih svakodnevno udaraju po džepu. Često ne vide pravu korist od plaćanja pojedinih nameta, brine ih netransparetnost ubiranja i trošenja parafisklanih prihoda, a nezadovoljni su i njihovom visinom. Najmanje nezadovoljstva izaziva naplata pristojbi iza koje postoji konkretna korist osobito kada ta korist odgovara cijeni pristojbe. Takav je slučaj s većinom naknada za polaganje državnih ispita, za izdavanje različitih dozvola i licenci, za korištenje prirodnih dobara (koncesije) i sl.
Ponekad korisnici nisu zadovoljni kvalitetom pružene usluge ili smatraju da je ona preskupa. Tako mnogi poduzetnici ne žele plaćati naknade za komore, smatrajući da za to ne dobivaju odgovarajuću protuvrijednost. Ugostitelji negoduju zbog visokih naknada koje moraju plaćati ZAMP-u za autorska prava. Studenti prosvjeduju protiv rastućih školarina, pozivajući se na ustavne odredbe o pravu na besplatno školstvo. U Zagrebu su građani ogorčeni visokim kaznama za nepropisno parkiranje.
Poduzetnike i građane najviše ljute neopravdani nameti koje moraju platiti, a za to ne dobivaju nikakvu protuvrijednost. Tako primjerice svi poduzetnici moraju plaćati naknadu za šume, premda većina njih nema veze s drvnom industrijom. Osiguravatelji moraju plaćati naknadu za turističku djelatnost premda se ne bave turizmom. Mnogi građani su ogorčeni uvođenjem naknade na prazne CD-ove i DVD-ove, smatrajući da su time unaprijed osuđeni za piratstvo. Neki građani ne žele plaćati TV pretplatu, uvjereni da je to neustavan namet.
Nužna reforma
Na poticaj poduzetničkih udruga koje već duže vremena ukazuju na neodrživost porezne i neporezne presije, Vlada je odlučila preispitati neporezne namete i smanjiti tu vrstu opterećenja. Nakon izrade Registra neporeznih prihoda, Ministarstvo financija najavilo je detaljnu analizu i kontrolu uvođenja novih neporeznih prihoda.
Porezni stručnjaci predlažu pojednostavljenje sustava, ukidanje pojedinih nameta i njihovu strogu kontrolu. Osnovni kriterij trebao bi biti da se neporezni nameti uvode jedino u slučajevima kada se na taj način korisnicima pružaju direktne usluge čija se vrijednost može izmjeriti. Kada je riječ o javnim i komunalnim poduzećima trebalo bi potpuno ukinuti njihove namete, budući da brojni komunalni doprinosi i naknade koje naplaćuju javna poduzeća često služe samo za pokrivanje njihovih gubitaka. Umjesto bacanja novca u 'rupe bez dna', nužno je restrukturirati poslovanje javnih poduzeća kako bi se smanjili troškovi i povećala njihova efikasnost. Bolje je u pojedinim slučajevima (voda, struja, plin) podići cijene komunalnih usluga na realnu tržišnu razinu, nego puniti njihove prihode skirivenim nametima čije korištenje nitko ne kontrolira. Sve naknade koje imaju obilježaja imovinskih poreza (komunalna naknada, naknade za neobrađeno poljoprivredno i nesagrađeno građevinsko zemljište) treba ukinuti i uvesti jedan porez na imovinu koji bi se plaćao prema vrijednosti imovine i imovinskom cenzusu. Sustav gospodarskih komora, predlažu porezni stručnjaci, trebalo bi postaviti na dobrovoljnoj osnovi tako da doprinos ovisi o kvaliteti usluge.
