Kada u mirovinu? Odgovor je jednostavan: onda kada to uistinu zaslužite. Razlog je potpuno praktičan - najisplativije je. I to ne samo za vas, nego i za društvo općenito. Na nedavnom predstavljanu studije o konvergenciji Republike Hrvatske s Europskom unijom, upozoreno je kako hrvatski umirovljenici u prosjeku odlaze u mirovinu s 50 godina, a upravo je to jedan od razloga niske stope zaposlenosti. Uzmemo li u obzir još i činjenicu da trenutačno 1,575.219 osiguranika radi za 1,167.717 korisnika mirovine, s pravom se postavlja pitanje: na koji je rok takvo stanje održivo?

Pravo na  odlazak
U mirovinu možemo onda kada ispunimo dva uvjeta: starost i uvjet staža. Pravo na starosnu mirovinu muški osiguranici stječu kada navrše 65 godina života, a žene 60 godina. I jedni i drugi moraju imati i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Radi li se o osiguranicima zaposlenim s nepunim radnim vremenom, uvjeti su isti, dakle: 65 godina starosti muškarci, 60 godina žene, opet uz 15 godina provedenih u osiguranju.
Prijevremena mirovina uzima u obzir prije svega godine staža, a tek zatim godine starosti. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe muškarac kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a žena s 55 godina starosti i 30 godina mirovinskog staža.

Kako do izračuna
Konkretne izračune visine mirovine ne možemo vam dati. Međutim, informativne izračune mirovine možete vrlo jednostavno dobiti sami, i to na više načina: osobno ili online.Osobno, dođete li u područni ured i uz predočenje osobne iskaznice platite 150 kuna.
No, online izračun je besplatan. Potrebno je prije svega u područnoj službi uz predočenje osobne iskaznice zatražiti korisničko ime i lozinku za ulaz na korisničke stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zahtjev za izdavanje korisničkog imena i lozinke možete zatražiti i poštom: pošaljite područnoj službi popunjeni zahtjev i presliku osobne iskaznice. Ovime dobivate mogućnost provjere svojih podataka o prijavama na osiguranje i odjavama s osiguranja (dakle, nema više muljanja poslodavaca da su vas prijavili, a nisu...), podatke o stažu i plaći ili nekom drugom dohotku na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. Onima koji se spremaju u mirovinu bit će važno da na korisničkim stranicama mogu vidjeti podatak gdje se trenutačno nalazi njihov spis, poslati zahtjev za informativni izračun i pregledati dostavljen izračun, te popuniti i poslati zahtjev za pretkompletiranje (odnosno, obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu).

Prijevremena mirovina
Nismo vam, dakle, rekli koliku ćete mirovinu imati. Za to se morate pobrinuti sami. No, možemo reći da se prijevremena mirovina ne isplati. Ne samo zbog onih nekoliko godina kroz koje ćete umjesto plaće primati mirovinu. Puno važniji faktor je trajni odbitak od mirovine, koji iznosi 0,15 posto po svakom mjesecu ranijeg ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, odnosno najviše 9 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Prema podacima HZMO-a, u 2008. godini u prijevremenu mirovinu otišlo je 7.920 osoba. Sudeći prema podacima za ovu godinu koji kažu da je u prvih šest mjeseci korisnikom prijevremene mirovine postalo 5.425 osoba, za očekivati je da će kraj godine pokazati da se broj korisnika prijevremene mirovine povećao, no zasigurno neće biti drastičnih odskakanja.

Na posao u poznim godinama
A što je s onima koji baš žele raditi i nikako ih potjerati u mirovinu? Najosnovnije pravilo je da 31. prosinca one godine u kojoj navršavaju 65 (odnosno 60, za žene) godina starosti, automatski im se raskida ugovor o radu. To naravno nije zakonska odredba, nego tako čini većina poslodavaca. No, to ne znači da ostaju bez posla. Zakon, ali i dobra volja poslodavca im omogućava da radite koliko još žele i primaju za to plaću, ali ne i mirovinu, iako realno imaju pravo na nju. Bonus je u ovoj situaciji činjenica da povećavanjem staža, ujedno povećavaju i svoju mirovinu. Za one domišljate, koji bi ipak u mirovinu, a još bi radili - idite u mirovinu i ako vam poslodavac to omogućava, sklopite s njim ugovor o djelu za povremene i privremene poslove. Poslodavcu se za ovakve poslove više isplati angažirati umiroviljenika jer za njega nije dužan plaćati doprinose, pa je stoga jeftinija radna snaga. S druge strane pak, umirovljeniku je ovakva situacija povoljnija jer mu se ne obustavlja isplata mirovine.