Osiguranje u poljoprivredi jedino je subvencionirano osiguranje u Hrvatskoj. Unatoč toj činjenici, prema posljednjim dostupnim podacima, osigurano je tek pet posto zemljišta. Uz potporu mjerodavnog ministarstva i županije očekuje se da će ova vrsta osiguranja idućih godina znatno porasti. Država je, očito, u ovom slučaju shvatila da je jednostavnije (a i jeftinije) subvencionirati osiguranje usjeva i nasada, kao i životinja, nego isplaćivati štete u slučaju raznih nepogoda. No jedan od uvjeta za dobivanje poticaja je i to da polica osiguranja mora biti zaključena za period cijele tekuće godine, od 1. siječnja do 31. prosinca.

Najbolji primjer osiguranja u poljoprivredi pokazuje Varaždinska županija koja je u prva tri kvartala 2009. godine osigurala više od 7.000 hektara obrađene površine. Ova odluka uvelike se isplatila, naročito zbog dugotrajnog kišnog razdoblja tijekom lipnja i srpnja ove godine, kada je bila proglašena elementarna nepogoda koja je uzrokovala smanjenje prinosa na poljoprivrednim usjevima i do 50 posto.

Što osigurati

Predmet osiguranja su usjevi - biljni urodi koji rastu na njivama, u vrtovima, na travnjacima, u vinogradima i voćnjacima. Tu su i neka manje obična osiguranja kao što su osiguranje domaćih životinja, divljih životinja u zoološkim vrtovima, školjkaša i riba u uzgoju, te puževa. Pokriveni su rizici leda, tuče, mraza, oluje, poplave, što podrazumijeva pojedinačnu nepogodu ili više njih istodobno.

Samo u 2007. godini evidentirano je više od 70 nepogoda praćenih tučom. To je ujedno jedna od najtežih godina po elementarnim nepogodama na našem području. U ovakvim situacijama, moguće je donekle osloniti se na državu, no kako to funkcionira u praksi? U 2008. godini štete u poljoprivredi iznosile su 863,495.448,49 kuna. Iz državnog proračuna upravo za te štete počinjene od raznih elementarnih nepogoda isplaćeno je samo 19,999.993 kuna. To znači da se tek mali dio šteta nadoknadi kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete. Naime, tu nije riječ o sustavu nadoknade štete nego o sustavu pomoći. Zbog toga su iznosi koje poljoprivrednici dobivaju za štete uzrokovane vremenskim nepogodama nekoliko puta manji od realno procijenjene i pretrpljene štete.

Koliko stoji

Cijena osiguranja varira ovisno o županiji jer ovisi o subvencijama koju pojedina županija nudi. No, važni faktori prilikom određivanja premije su lokalitet osiguranja, količina izloženosti riziku, vrsta štete, kultura koja se sije ili sadi, otkupna cijena kulture koja se formira kroz godinu.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva subvencionira 25 posto premije, županije, općine i gradovi uključuju se u sufinanciranje sa minimalno 25 posto, a mogući su i popusti osiguravatelja, ovisno o broju ugovorenih osiguranja. Tako je primjerice, hektar pšenice moguće osigurati već za sto kuna, dok je za osiguranje jednog stabla masline potrebno odvojiti samo dvije kune.

Kome poticaji

Uvjeti koje je potrebno zadovoljiti za korištenje poticaja za osiguranje usjeva i višegodišnjih nasada su da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ako se radi o pravnoj osobi da joj je djelatnost poljoprivredna proizvodnja. Prebivalište/sjedište te mjesto osigurane proizvodnje mora se nalaziti na području županije od koje se traži subvencija, a polica osiguranja mora biti zaključena za period cijele tekuće godine, od 1. siječnja do 31. prosinca.

Za sada se za ovo osiguranje uglavnom odlučuju veći poljoprivredni sustavi. U zemljama s naprednim poljoprivrednim sustavima osiguranje agrara pretvorilo se i u korisnu naviku. U Austriji,primjerice, subvencije države iznose 25 posto, a osigurano je više od 80 posto ukupnih poljoprivrednih površina. U Španjolskoj, država subvencionira 50 posto premije osiguranja, a Nizozemska čak 75 posto. Ipak, edukacija koju provode županije, ministarstva i osiguravajuće kuće idućih nekoliko godina trebale bi i male poljoprivrednike potaknuti da zaključe policu osiguranja svojih nasada, usjeva i životinja. Barem bi oni trebali znati da nad prolivenim mlijekom ne vrijedi plakati.