Sve veća potreba da se smanje troškovi korištenja energije te više upotrijebe obnovljivi izvori energije i zelena tehnologija, potaknuli su hrvatske entuzijaste da se uključe u svjetske trendove. Iako se vani već odavno koriste i drugi izvori energije, osim onih primarnih fosilnih, čini se da sada i u Hrvatskoj dolazi neko novo vrijeme. Planira se tako uvoditi sustave za korištenje sunčeve energije, temeljene na fotonaposkim ćelijama, za proizvodnju električne energije i grijanje tople vode. Cijena instalacija bila bi do 50 posto niža nego do sada, što bi za prosječno kućanstvo iznosilo oko 30.000 kuna, s povratom uloženog za otprilike tri do pet godina. Namjera je dobavljati najnovije sustave iz SAD-a koji bi trebali biti višestruko učinkovitiji od dosadašnjih. Uskoro će se otvoriti i izuzetno povoljne kreditne linije s jednom jakom domaćom bankom.

Solarni klaster i natječaji

Iza ovog projekta stoji Solarni klaster, udruga za promicanje solarne i ostalih obnovljivih oblika energije osnovana u Rijeci u srpnju 2009. godine. Na taj se način želi potaknuti korištenje sunčeve energije u većim postrojenjima, ustanovama, zgradama, ali i kućama zainteresiranih građana, zasad primarno u Primorsko-goranskoj županiji. Osnivači klastera su Grad Rijeka, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, riječka tvrtka Energo, ekološka udruga Eko Kvarner, Istra - informatički inženjering iz Pule, Centar za održivi razvoj otoka iz Punta, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju i Poduzetnički inkubator Skrad. Ideja se rodila kada je u listopadu prošle godine bivši ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec predstavio hrvatsku energetsku strategiju.

- Predvidjeli su tada da će potrošnja primarne energije u Hrvatskoj biti dva puta veća do 2030. godine. To je nemoguće uz ovako lošu našu demografsku sliku i opće poboljšanje energetske efikasnosti u svim dijelovima društva. Pravi cilj te strategije bio je omogućavanje izgradnje velikih termoelektrana na uvozni ugljen i ponovno otvaranje nuklearne opcije, a značenje solarne energije je minimalizirano. Naime, predviđeno je da Hrvatska koristi 10 puta manje solarne energije od Njemačke ili Češke, što je apsurdno! Mi iz Rijeke uvidjeli smo da se radi o lošoj strategiji i krenuli zajedno s građanima, gospodarstvenicima, znanstvenicima i lokalnom samoupravom u populariziranje solarne energije - objašnjava Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.



Solarni potencijal Hrvatske

Uskoro će se tako u Primorsko-goranskoj županiji raspisati natječaj za korištenje subvencija za toplinske solarne sustave u iznosu od 40 posto od cijene instalacije za oko 100 korisnika u ovoj godini. O svemu se zainteresirane obavještava na brojnim predavanjima diljem obale o mogućnostima ovoga projekta. Piršić naglašava da je interes gospodarstvenika i građana velik pa će udruga tako mnogo brže ostvariti svoje ciljeve, nego što je bilo predviđeno ranije. Naime, čak trećina građana na obali zainteresirana je za solarne instalacije na svojim kućama. Pritom Piršić veli da je veliki problem što se za jednu takvu instalaciju traži papirologija kao kada se gradi nuklearka - više od 60 različitih dozvola i odobrenja! Čak, se mora, kaže Piršić, dokazivati da osoba nije kažnjavana!

Nova radna mjesta i vlastite elektrane

Vrlo je važno što zelena tehnologija kao poželjna tehnologija koja će se snažno razvijati, može biti i motor zapošljavanja. Procjenjuje se, ističe Piršić, da bi se u Hrvatskoj mogli otvoriti deseci tisuća novih radnih mjesta. Koliko je važan ovaj korak i da se u svijetu itekako razmišlja o tome, dokazuje predsjednik SAD-a Barack Obama koji je uveo novu sintagmu - Green New Deal. SAD će tako u idućih 5 godina uložiti u ovakve projekte 150 milijardi dolara.

- U Primorju i Dalmaciji ima dosta ravnih krovova na kućama, što je pogodno za postavljanje instalacija, bez trošenja poljoprivrednih površina. Dobro je također i to što u ljetnim mjesecima, kada imamo najveću potrošnju zbog turista, imamo i najviše sunca, pa je lako doći do energije. Također je jako važno da imamo i proizvodnju na mjestu potrošnje, čime se smanjuju gubitci u prijenosu, koji su u Hrvatskoj izuzetno veliki. Vrlo je važno, također, obučiti montere za postavljanje instalacija jer nestručno postavljanje dovodi do gubitaka. Tehnologija, pak, ide značajno naprijed i buduća rješenja će biti sve jeftinija, a ljudi zbog gospodarske krize uviđaju da moraju nešto učiniti - kaže Piršić.

Naime, energija će u budućnosti biti sve skuplja te se neće moći jefino prevoziti hrana i dostavljati energija. Polako se, stoga, odustaje od centraliziranih sustava na fosilna goriva. Sada je tako svjetski trend zamisao o poticanju građana da se sve više sami brinu za uzgoj hrane i proizvodnju energije koju će, čak, moći i prodavati velikim distributerima, poput HEP-a i na tome dodatno zarađivati.

- Kod tih sustava za proizvodnju električne energije danas je moguće, uz mnogo poteškoća na čijem smanjivanju radimo, potpisati 12-godišnji ugovor. Njim se garantira povlaštena cijena električne energije koja se proizvede fotonaponskim panelima, s čime se investicija od oko 150.000 do 200.000 kuna vrati za pet do sedam godina - kaže Piršić.

Test inteligencije

Radi se o lokalizaciji nasuprot globalizacije, veli Piršić. Na Krku se planira i fotonaponska centrala snage 5 MW, a sunčevu je energiju moguće prenositi i u druge dijelove Hrvatske iz priobalja te ju skladištiti. Piršić ističe da je ovakav projekt test inteligencije za svaku hrvatsku Vladu. Dodaje da je potreban nacionalni projekt, a ne da sve ovisi samo o entuzijastima i lokalnoj zajednici. Hrvatska bi mogla i sama proizvoditi dijelove te tehnologije i prodavati u regiji. U tome bi tako za dvije godine mogli postati regionalna velesila. 

- Grad Rijeka se već priključio europskoj inicijativi Covenant of Mayors koja koordinira i usmjerava napore europskih gradova u postizanju takozvanih 3x20 ciljeva do 2020. godine, kao odgovor na suvremene klimatske i energetske izazove. A to znači smanjenje stakleničnih plinova za 20 posto, smanjenje potrošnje energije za 20 posto te povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji do 20 posto - ističe Lea Stoiljković Medved iz Odnosa s medijima u riječkom Poglavarstvu.
 
Od obnovljivih izvora energije, dodala je, Rijeka se opredijelila za sunčevu energiju, stoga se polovicom svibnja 2009. godine izgradila prva sunčeva elektrana na gornjoj terasi zgrade Grada Rijeke, Korzo 16. Takav sustav ujedno je i prvi fotonaponski sustav na nekom od objekata u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, ističe Lea Stoiljković Medved.


Na zgradi Grada Rijeke ugrađena je prva solarna elektrana
 
Ta je sunčeva elektrana postavljena je na konstrukciju površine 75 četvornih metara, kaže Stoiljković Medved, ima instaliranu snagu 9,9 kW, a sastoji se od 44 fotonaponska modula. Procjenjuje se da će uz prosječnu osunčanost Rijeke od 1,35 MWh/m2 godišnje, proizvoditi oko 13.000 kWh električne energije za potrebe upravne zgrade. Sada je u postupku stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, nakon čega bi se proizvedena električna energije prodavala dalje u distributivnu mrežu po povlaštenoj cijeni. Stoiljković Medved naglašava ekološku prednost gdje će samo ova sunčeva elektrana godišnje smanjiti emisiju CO2 za čak 6,8 tone, što u ukupnom radnom vijeku sunčeve elektrane, koji je oko 20 godina, iznosi čak 123 tone smanjenja emisije CO2 u okoliš.