Baka Mila ubrzo po rođenju svog danas osmogodišnjeg unuka Mateja otvorila je za njega štednju preko stambene štedionice. U njegovo ime baka uplaćuje tako svake godine 5.000 kuna, čime ostvaruje pravo na 750 kuna državnih poticaja. Na taj način, vjeruje baka, osigurava unuku budućnost, a Matej će kada navrši 18 godina sam odlučiti što želi sa svojim novcima. Matej bi tako mogao računajući grubo s početkom punoljetnosti raspolagati sa 103.500 kuna. Naravno, to je najmanji iznos koji može biti samo veći, jer u njega nisu uračunate kamate, nego samo državni poticaji od 750 kuna godišnje, premda svih ovih godina ta državna poticajna sredstva ne moraju biti ista.
Zašto i za koga
Osim baka i djedova koji žele ostaviti svojim unucima dobar imetak, štednja u stambenim štedionicama pogodna je i za mlade koji rano shvaćaju da mogu doći do rješenja za jedno od velikih životnih pitanja. Štednja je dobra i za parove koji bi osnovali obitelj u svom stanu ili kući te roditeljima koji žele što više pomoći svojoj djeci u njihovom kasnijem životu. Osim kupnje stana ili kuće uz pomoć najpovoljnih kredita, ugovorom o stambenoj štednji se ostvaruje pravo na kredit za gradnju ili opremanje stana ili kuće, rekonstrukciju ili adaptaciju stambenog prostora, kupnju građevinske čestice bez ili s djelomično izgrađenim objektom te komunalno uređenje čestice.
Ipak mogu štedjeti i oni koji imaju rješeno stambeno pitanje - štednja je nenamjenska, pa se ušteđevinom može raspolagati po volji. Štednja je isplativa i kod malih štednih uloga jer je dobit značajna, a i ako potencijalni štediša nema siguran posao moguće je prilagoditi štednju i privremeno smanjiti štedne uloge. Po isteku vremena štednje od pet godina štediša može uzeti ušteđevinu i odreći se prava na stambeni kredit.
Pri štednji država dodjeljuje poticaje od najviše 750 kuna na najveću uplaćenu svotu koja iznosi 5.000 kuna u jednoj godini, a u slučaju da iznos prelazi 5.000 kuna prenosi se u iduću kalendarsku godinu. Svi prikupljeni štedni ulozi su osigurani do 400.000 kuna u potpunom iznosu prema Zakonu o osiguranju depozita.
U slučaju da štediša želi uplaćivati više od 5.000 kuna godišnje, može štedjeti u tzv. obiteljskoj štednji. U ovom slučaju svaki član obitelji može imati vlastiti ugovor o stambenoj štednji i na temelju njega dobivati državna poticajna sredstva i pripadajuće kamate. Po isteku štednje, svi ugovori sklopljeni unutar obitelji mogu se ustupiti jednom korisniku kredita.
Najkraće vrijeme čekanja dodjele kredita na osnovi stambene štednje iznosi dvije godine, osim kod kredita za međufinanciranje čime se odobrava stambeni kredit prije isteka minimalnog vremena štednje. Ipak pri međufinanciranju efektivna je kamata manja ako se duže i više štedi.
Minimalna mjesečna uplata je bila 100 kuna do sada, ali Prva stambena štedionica uvodi novu mogućnost – minimalnu uplatu mjesečne štednje na 5, 7 i 10 godina od 50 i 75 kuna.
Prijedlozi za povećanje
Ove je godine do rujna pet stambenih štedionica koje imaju dozvolu za rad u Hrvatskoj Wüstenrot, Prva stambena štedionica, PBZ, HPB i Raiffeisen štedionica sklopilo oko 120.000 ugovora, a najviše, njih oko 33.000 Prva stambena štedionica. To povećanje od 8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje da se u vremenu gospodarskih problema građani okreću sigurnim oblicima štednje poput stambene štednje. Tako su u posljednje tri i pol godine štedionice plasirale 3,5 milijardi kuna stambenih kredita, a oko 15.000 štediša je upravo preko stambenih štedionica dobilo krov nad glavom. Ipak tek je 15 posto građana Hrvatske uključeno u ovaj oblik štednje, dok se primjerice u srednjoj Europi tri puta više građana odlučuje za to.
Stambene štedionice zabilježile su ove godine pad danih kredita od 20 posto, a jedini spas svi vide u povećanju osnovice za državne poticaje s 5.000 na 7.000 kuna te povećanju godišnjih poticaja na razinu iz 2005. godine, sa današnjih 750 na 1.250 kuna. Time bi se, ističu u štedionicama, dodatno ojačao pozitivan učinak na stanogradnju i povezane gospodarske djelatnost te državni proračun. Prošle je godine država isplatila 206 milijuna kuna ukupnih poticaja štedišama u stambenim štedionicama što je dovelo do 447,4 milijuna kuna poreznog učinka - poreza koji plaćaju štedionice, graditelji i s njima povezane djelatnosti te više od 640 milijuna ekonomskog učinka - dodatne vrijednosti u izgradnji novih ili adaptaciji starih nekretnina.
