Sredinom listopada prošle godine Sabor je izmjenio i dopunio Zakona o osiguranju depozita. Glavna odluka koja se odmah proširila svim medijima je da se povećava iznos osigurane svote depozita građana sa 100.000 kuna na 400.000 kuna. Na taj način se pokušalo utjecati na zabrinjavajući trend povlačenja depozita građana iz banaka. Ta je odluka, kao što se u pokazalo narednim mjesecima, umirila građane i uvjerila ih da je njihova štednja sigurna.
Međutim, još uvijek ima puno pitanja na koje ljudi svakodnevno traže odgovore npr. koji su to depoziti uključeni u osiguranje, a koji depoziti nisu, tko će se pobrinut za provođenje tih odluka u slučaju stečaja neke kreditne institucije itd. Pokušat ćemo odgovoriti na sva takva pitanja i nejasnoće u narednom tekstu.
Krenimo redom. Temeljem Zakona o osiguranju depozita, depozite građana osigurava Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka (DAB). Za obveze DAB-a jamči država. DAB osigurava depozite građana u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 400.000 kuna u 100 postotnom iznosu, neovisno o broju bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode. DAB je dužan isplatiti osigurane depozite najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja stečajnog postupka.
PRIMJER I:
Ukoliko građanin - deponent ima položene depozite u tri kreditne institucije po 400.000 kuna i u slučaju nedostupnosti depozita odnosno stečaja sve tri kreditne institucije, ima pravo na povrat depozita u ukupnom iznosu od 1.200.000 kuna.
PRIMJER II:
Ako građanin Ivan Horvat ima depozite u tri kreditne institucije i to:
- banka A - tekući račun u iznosu 35.000 kuna,
- štedna banka B - oročeni depozit 65.000 eura odnosno protuvrijednost u iznosu 470.000 kuna i
- stambena štedionica C - stambena štednja u iznosu 150.000 kuna.
Temeljem Zakona Ivan Horvat ima osigurano:
- u banci A 35.000 kuna,
- u štednoj banci B 400.000 kuna
- i stambenoj štedionici C 150.000 kuna.
Dakle, Ivan Horvat ima ukupno osigurano odnosno pravo na obeštećenje od Agencije u iznosu 585.000 kuna (A 35.000 + B 400.000 + C 150.000). Neosigurani dio njegovih depozita iznosi 70.000 kuna u štednoj banci B (470.000 - 400.000). Navedeno znači da građani - deponenti mogu imati položene depozite u više kreditnih institucija, i u svakoj od njih, u slučaju nedostupnosti odnosno stečaja, imaju pravo na obeštećenje do visine od 400.000 kuna.
Osiguranju preko DAB-a podliježu slijedeći depoziti:
1. novčana sredstva građana u kunama ili stranoj valuti položena temeljem ugovora o novčanom depozitu,
2. novčana sredstva u kunama ili stranoj valuti položena na štednu knjižicu,
3. sredstva na tekućim računima građana,
4. sredstva na žiro računima građana.
Osiguranju preko DAB-a ne podliježu slijedeći depoziti:
1. depoziti članova uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili posebne uprave u kreditnoj instituciji u kojoj obavljaju ovu funkciju i s njima povezanih osoba,
2. depoziti dioničara koji sudjeluju s više od 5 posto dionica s pravom glasa u temeljnom kapitalu kreditne institucije i s njima povezanih osoba,
3. depoziti koji ne glase na ime,
4. depoziti položeni pod značajno povoljnijim uvjetima od uobičajenih ili oni položeni uz financijske uvjete koji su pridonijeli pogoršanju stanja u kreditnoj instituciji,
5. depoziti za koje je nadležno tjelo pravomoćnom odlukom utvrdilo da potiču ili su povezani s transakcijama i radnjama koje predstavljaju pranje novca u skladu sa zakonom koji regulira pranje novca,
6. depoziti u kreditnim unijama i štedno-kreditnim zadrugama.
Diskusije
dobar tekst, sada mi je sve jasnije
Komentar od: sloser | Datum: 12.01.2010 u 12:17Evo zvao sam obrtničku štednu banku zbog štednje u istoj, već par puta me prespajaju od jednog do drugog zaposlenika i ništa od informacija.
Komentar od: Anonymous | Datum: 09.10.2009 u 13:04Neprofesionalno i neposlovno.
Ništa od toga, nema do komercijalne banke mada je možda niža kamata na štednju al bar se zna sa kim se radi
značanjo veči uvjeti znače navodno 30 posto veča kamata od največe javno objavljene u tom kreditnom institutu za razdoblje oročenja. znači ako je u prostorijama kreditnog instituta javno vidljivo putem letaka ili plakata da je za 12 mj. od 50.000 € - 100.000 € kamata 5 % onda se tretira ugovor na takav iznos sa kamatom oder 6,5 % kao značajno veči.
Komentar od: Anonymous | Datum: 30.09.2009 u 19:27Vidi sve komentare na forumu