Živim na brdu pa kod mene nema poplava, imam alarm pa mi nitko neće provaliti, uvijek zatvaram prozore i ne strahujem od oluje, živim u nizini pa ne strahujem od odrona tla, blizu mene je jezero pa ne strahujem od požara… To su samo neki od stotinu razloga koji nam padaju na pamet dok tražimo opravdanje zašto ne bismo trebali osigurati nekretninu. Ali, razmislite objektivno - sve ovo mogu biti i razlozi za osiguranje.
No, osiguranje imovine u Hrvatskoj je prilično zanemareno. Automobili su nam, čini se, još važniji od domova. Čak 2,9 milijardi kuna (što predstavlja trećinu ukupno uplaćenih premija osiguravateljima u Hrvatskoj) u 2008. godini uplaćeno je prema Zakonu obvezna osiguranja od odgovornosti pri upotrebi motornih vozila. Tek trećina tog iznosa, 970 milijuna kuna, uplaćena je za osiguranje imovine.
Rizici, iako ne svi pokriveni, nebrojeni su, a evo samo nekih koje uglavnom pokrivaju osiguravajuće kuće: požar i udar groma, oluja, eksplozija, tuča, poplave, snježne lavine, klizanje tla, pad letjelice, manifestacije i demonstracije, provalne krađe i razbojstva, obične krađe, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Na svakom vlasniku nekretnine i imovine je da odluči - osigurati ili ne?
Ulaganje u nekretnine nalazi se u samim temeljima piramide ulaganja. Baš kao što nam je važno da banka garantira i osigurava naše štedne uloge, trebalo bi nam biti važno da je i naša investicija u nekretninu osigurana. Tim više što, primjerice, cijena sigurnosti nekretnine koja vrijedi 100.000 eura iznosi svega nekoliko stotina kuna godišnje.
Obaveze i rizici
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da svaka zgrada koja ima tri i više suvlasnika mora biti primjereno osigurana. Osiguranje obavlja se sukladno Zakonu o osiguranju. Takvi građevinski objekti obično su osigurani od osnovnih opasnosti, kao što su požar i udar groma, eksplozija, oluja, tuča, udar vlastitog ili nepoznatog motornog vozila ili radnog stroja u objekt, pad ili udar zračne letjelice, te manifestacije i demonstracije (ali ne u ratnim uvjetima).
S obzirom na to da rizici kao što su izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, te centralnih grijanja, kao i poplave, bujice i visoke vode, spadaju u dodatne rizike osiguranja, dobro se raspitajte kod svojeg upravitelja zgrade što je točno pokriveno policom osiguranja zgrade u kojoj živite.
Osnovno osiguranje
Živite li pak u kući ili u neosiguranim zgradama, pobrinite se barem za osnovno osiguranje.
Zahvaljujući činjenici da se velik broj nekretnina kupuje putem kreditiranja kod poslovnih banaka, a banke kao jedno od sredstava osiguranja kredita zahtijevaju osiguranje nekretnine, građani se odlučuju na osnovno osiguranje građevinskog objekta. Ono međutim uistinu jest - osnovno.
Zamislimo to ovako: njime osiguravamo sve ono što kupujemo kreditom banke, sve ono statično u građevinskom objektu, dakle: zidove, podove, instalacije, boje i obloge, te stakla.
Nakon što ste osigurali građevinski objekt, postavlja se pitanje – a što je s onim unutra? Kada bi naš stan ili kuća bio kutija, sve ono što može ispasti iz nje kada je okrenemo naglavce, nazivamo stvarima kućanstva ili jednostavno - kućanstvo. Dakle, svi aparati, namještaj, umjetnine, uređaji, odjeća, novac, dragocjenosti – sve to pripada kućanstvu. Valja naglasiti da su osiguranje boja, obloga, podova i stakla, kao i kućanskih aparata kod nekih osiguravatelja predmet posebnog, dodatnog osiguranja.
Diskusije
To su sve gluposti...treba se osigurati.Ako auto kosta 5000 eura, zasto ne osigurati i kucu koja kosta 100000
Komentar od: Anonymous | Datum: 25.08.2009 u 22:25isplata šteta nije jasna samo onima koji misle zaraditi na osiguranju.Plaća se realna šteta, a svaka stvar ima svoju cijenu i osigurana svota je unaprijed definirana.
Komentar od: Anonymous | Datum: 30.07.2009 u 10:41isplata šteta nije jasna samo onima koji misle zaraditi na osiguranju.Plaća se realna šteta, a svaka stvar ima svoju cijenu i osigurana svota je unaprijed definirana.
Komentar od: Anonymous | Datum: 30.07.2009 u 10:41Vidi sve komentare na forumu