Ideja da država stimulira kupnju prvog stana kreditom banke, čini se, neće zaživjeti. Nametnuta ograničenja mogućnost kupnje svode na tek vrlo mali broj stanova. Za koga je uopće pisan taj zakon, pitamo se?

Vrlo kratko trajala je euforija nakon Vladine najave subvencioniranja kupnje prvog stana, toliko kratko koliko treba da se pročita tekst Zakona o poticanju prodaje stanova. Jer, onoga što bi se trebalo poticati jednostavno nema, a mogućnost da se spoje ponuda i potražnja pod uvjetima koje diktira zakon gotovo je hipotetska.

No, o čemu se radi i zašto je pred krahom državna inicijativa da se stimulira kupnja prvog stana kreditom banke?

Model paralelnog financiranja banke i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama upitan je zbog brojnih ograničenja, a kao najveće u Hypo banci navode činjenicu da se, odlukom APN-a, ne može financirati kupnja stana koji ima teret hipoteke, pa čak ni uz pismo brisovne namjere.
Takvih je stanova vrlo malo, jer većinom su svi izvođači realizirali kredite za izgradnju, pa nekretnine imaju teret banke koja ih je financirala - napominju.

Također, sukladno Zakonu, financiranje je moguće samo ako klijent nema stan ili ima jedan stan koji prodaje radi kupnje većeg stana te ako je stan koji želi kupiti novi, s uporabnom dozvolom i kupuje se izravno od izvođača koji ima licencu za građenje prema posebnom zakonu. Usto, izvođač mora uredno podmirivati obveze prema Republici Hrvatskoj. 

I bez ulaska u dublju analizu jasno je da bi za poklapanje takvih okolnosti trebali pozamašni forenzički potencijali. Nemoguće je ne zapitati se za koga je uopće pisan zakon?

U RBA, recimo, od njegova stupanja na snagu do danas nisu dobili nijedan zahtjev, ni od klijenata korisnika stambenih kredita, niti od stanograditelja.  

Da (blago rečeno) loši rezultati Vladina programa za poticanje kupnje stanova ne iznenađuju previše niti s makroekonomskog stajališta, kaže i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.  Razloge neuspjehu primarno treba tražiti u očekivanoj niskoj potražnji za stanovima u trenutačnim gospodarskim okolnostima. Bez obzira na pad cijena i poticaje, izostanak kupaca rezultat je ponajprije značajnog smanjenja zaposlenosti i pada neto plaća.

Također, vjerojatno dug i neizvjestan oporavak domaćeg gospodarstva i zaposlenosti negativno utječe na potražnju za stambenim prostorom - pojašnjava Šantić te dodaje da je i prije izbijanja krize bilo vidljivo slabljenje potražnje, uvjetovano demografskim kretanjima, ali i relativno visokom razinom zaduženosti kućanstava.

Prognozira da niti pad cijena ne može značajnije dinamizirati potražnju za trajnim dobrima i dugoročnim investicijama stanovništva u trenutačnim okolnostima te uspoređuje trend s domaćim auto tržištem, gdje je nastavljen pad prodaje bez obzira na popuste i brojne akcije.

U skorašnjem razdoblju ne očekujemo značajnije dinamiziranje potražnje, s obzirom da se najveći rast nezaposlenosti bilježi upravo kod segmenta mlade radne snage, odnosno onih prema kojima je ovaj program primarno bio usmjeren. Također, i najava oporezivanja imovine, iako po sadašnjim najavama ne bi uključivala prvu nekretninu, imat će nepovoljan utjecaj na domaće tržište nekretnina – poručuje Šantić.

Sličnog je mišljenja i Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, koji ističe da kupnja stambenog prostora, a posredno i potražnja za stambenim kreditima, ostaje na nižim razinama pod utjecajem nepovoljnog ekonomskog okruženja, veće razine neizvjesnosti, ali i veće razine kamatnih stopa. Usporena dinamika oporavka gospodarstva i očekivani nastavak povećanog opreza građana ne daju naslutiti bitniji rast potražnje u kratkom roku.