Plaćanje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta uvedena je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu kako bi investitor platio prenamjenu zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra za Republiku Hrvatsku. Da bi se poljoprivredno zemljište prenamijenilo potrebno je ponajprije u dokumentima prostornog uređenja pogledati kakav je trenutačni status tog zemljišta. Ako je poljoprivredno zemljište izvan dosega građevinske zone, onda će se morati pričekati izmjene dokumenata prostornog uređenja, koje će obuhvatiti, nama zanimljivu, parcelu u građevinsku zonu. Povoljniji slučaj je s poljoprivrednim zemljištem koje je već u građevinskoj zoni. U tom slučaju ne treba čekati promjene dokumenata prostornog uređenja.
Investitor ima obvezu platiti naknadu za prenamjenu kada dobije konačan akt kojim se odobrava gradnja. Postoji više vrsta odobrenja za gradnju ovisno o veličini građevine i investitora. Tako, primjerice rješenje o uvjetima građenja dozvoljava gradnju građevina do 400 kvadratnih metara. Osim tog rješenja postoje akti lokacijske dozvole, potvrde glavnog projekta i građevinska dozvola.
Po konačnosti akta, nakon što su protekli svi rokovi i nema više prava na žalbu po rješenju, tijelo koje je donijelo odobrenje za gradnju, obično upravna tijela u županiji ili gradu, dostavljaju službenim putem taj akt drugom upravnom tijelu kako bi se utvrdila naknada za prenamjenu. U ovom slučaju drugo upravno tijelo je mjerodavni ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba odgovorno za poljoprivredu. Kako bi bili u stanju navesti iznos naknade koriste se podaci porezne uprave o prosječnoj cijeni građevinskog zemljišta u području gdje se poljoprivredno zemljište nalazi. Iznos naknade utvrđen je rješenjem o naknadi za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, koju je investitor dužan uplatiti u roku od 15 dana nakon što je primio rješenje.
U slučaju da se na poljoprivrednom zemljištu koje je prenamijenjeno ne namjerava graditi, nameće se zaključak da neće nastati ni obveza plaćanja naknade za prenamjenu jer ona nastaje nakon što se ishodi dozvola za gradnju.
Naknada nije uvijek ista jer ovisi o:
* površini građevine
* kategoriji poljoprivrednog zemljišta (P1 - osobito vrijedno obradivo zemljište, P2 - vrijedno obradivo zemljište)
* poziciji poljoprivrednog zemljišta u dokumentima prostornog uređenja.
Zakonska naknada određena je u postotnim iznosima.
* Za poljoprivredno zemljište koje je bilo izvan granica građevinskog područja u prosincu 2008. godine, kad je stupio na snagu ovaj zakon, naknada je u iznosu 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar građevinskog zemljišta.
* Za poljoprivredno zemljište koje je u prosincu 2008. godine bilo izvan granice građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja plaća se naknada u 100 postotnom iznosu prosječne cijene zemljišta unutar građevinskog područja za P1 i P2 zemljišta.
* Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade je jedan posto prosječne cijene zemljišta.
* Za poljoprivredno zemljište oznake P1 i P2 koje se nalazi unutar građevinskog područja visina naknade je pet posto od prosječne cijene zemljišta.
Primjerice, ako ste imali poljoprivredno zemljište koje se u trenutku donošenja zakona nalazilo izvan granica građevnog područja, a izmjenama prostornog plana je u građevnom području, visina naknade određuje se u iznosu od 50 posto od prosječne cijene građevinskog zemljišta u tom građevinom području. Ako je cijena poljoprivrednog zemljišta bila dva eura po četvornom metru, u kunskoj vrijednosti od oko 14,6 kuna, a prosječna cijena građevnog zemljišta 10 eura po četvornom metru (73 kune), prenamjena zemljišta dogodila bi se uz naknadu u visini pet eura po četvornom metru odnosno oko 36,5 kuna po kvadratu poljoprivrednog zemljišta. Ako je riječ o parceli veličine 1.000 četvornih metara, naknada za prenamjenu zemljišta iznosila bi 5.000 eura odnosno oko 36.500 kuna.
Napomena
Ako želite komentirati tekst, morate se prijaviti ili registrirati.
