Često puta dobijamo upite o najmu stana pravnoj osobi ako je najmodavac fizička osoba. Koja je procedura, ulazi li se u sustav PDV-a i slično. Iznajmljivanja stana fizičke osobe pravnoj osobi u nekoliko se detalja razlikuje od iznajmljivanja stana drugoj fizičkoj osobi, no procedura je jako slična.
Prije svega treba potpisati ugovor o najmu ili zakupu i ovjeriti ga kod javnog bilježnika. Ugovorom se između ostaloga definiraju ugovorne strane, opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam zatim visina najamnine i način plaćanja te ostali troškovi. U ugovorne točke spadaju i vrijeme trajanja najma, odredbe o održavanju, odredbe o uporabi zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i zemljišta koje služi zgradi te odredbe o primopredaji stana.
S potpisanim ugovorima odlazi se u nadležnu ispostavu Porezne uprave radi utvrđivanja poreza. Porezna uprava zatim izdaje rješenje o predujmu poreza prema vrijednosti navedenoj u ugovoru, ali ako je ona manja od uobičajene, odnosno ne odgovara tržišnim cijenama za tu lokaciju, poreznici će ga odrediti prema svojim podacima o visini najma po četvornom metru uobičajenim na tržištu za tu lokaciju.
Fizička osoba koja kao vlasnik ili suvlasnik daje nekretninu u najam dužna je plaćati porez na dohodak od imovine i prirez porezu na dohodak po stopi koja vrijedi u gradu ili općini. Porez se određuje tako da se izdaci se od najamnine odbija 30 posto izdataka, a na preostali dio se plaća porez od 12 posto i prirez.
Tako se na ugovor od 2000 kuna priznaje 600 kuna odbitak. Na preostalih 1400 kuna plaća se 12 posto, odnosno 168 kuna, čemu treba dodati i prirez, koji varira od grada do grada. U Zagrebu je 18 posto, pa je na 168 kuna 30,24 kuna. Ukupno će najmodavac plaćati 198,24 kune poreza mjesečno.
U slučaju da je fizička osoba obveznik poreza od samostalne djelatnosti i iznajmljuje poslovni prostor kojega vodi u popisu dugotrajne imovine, prihodi od najma su primici od samostalne djelatnosti, a ne imovine.
Ako je građanin koji iznajmljuje nekretninu na vlastiti zahtjev želi voditi poslovne knjige, stvari se bitno mijenjaju. Također i ako je obveznik PDV-a (u slučaju da je vrijednost ostvarenih primitaka od najma i drugih oporezivih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 85.000 kuna bruto) U tom su slučaju obavezni dohodak od najma i PDV utvrđivati na temelju poslovnih knjiga i evidencija.
Prema Zakonu o porezu na dohodak propisane su Knjiga primitaka i izdataka, Evidencija o tražbinama i obvezama, Knjiga prometa te Popis dugotrajne imovine. Ako su u sustavu PDV-a tad moraju voditi i Knjigu ulaznih računa i Knjigu izlaznih računa, ali ne moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama.
Građani koji postanu obveznici PDV-a dužni su se prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u Registar poreznih obveznika, najkasnije do 15. siječnja ako su u prethodnoj godini ostvarili više od 85.000 kuna bruto i moraju početi voditi sve poslovne knjige. PDV se ne plaća na najama stanova koji se i dalje koriste za stanovanje (bez obzira o visini najamnine).
Za najam ili zakup mora se ispostaviti račun u najmanje u 2 primjerka (jedan za najmoprimatelju, a drugi za knjiženje u poslovnim knjigama. Na računu moraju biti podaci o izdavatelju računa (adresa, OIB), datum izdavanja računa, broju računa, naziv usluge, itd.
Treba još napomenuti i da se sve uplate obavljaju na žiro-račun, a nikako ne na ruke ili na tekući, jer je to financijski prekršaj
