Posljednjih je godina broj nekretnina nad kojima se provode sudske ovrhe i javne dražbe sve veći, a prava lavina se tek očekuje zbog sve većeg broja nezaposlenih i nemogućnosti otplate kredita.

U bankama je u stalnom porastu udjel loših kredita i kašnjenja otplate od preko 90 dana. Iako su mnoge banke, da bi izbjegle prisilnu naplatu na sudu sklone ponuditi reprogramiranje, poček ili duži rok otplate, ili sjedaju na plaće dužnika i jamaca, dražbe su na žalost sve češće na kraju jedino rješenje.

Nekretnina (a i pokretnina) može biti predmetom ovrhe i zbog neplaćenih režija, struje vode, alimentacije ili drugih računa, pa uz banke, ovrhe najviše pokreću kartičarske kuće, štedno-kreditne zadruge, osiguravatelji i komunalne službe (kojima je to najčešće samo psihološki najefikasnija metoda naplate i većina podmiri dug za komunalije prije ovrhe).

U Očevidniku nekretnina i pokretnina kojega vodi Hrvatska gospodarska komora podaci se mijenjaju iz dana u dan. Tako je na datum 17. kolovoza bilo 785 nekretnina, od čega 769 zbog ovrhe i 16 zbog stečaja, te 14 pokretnina, a riječ je uglavnom o strojevima. Međutim, u Očevidniku HGK vode se samo nekretnine koje se prodaju u ovršnom postupku i pokretnine vrednije od 50.000 kuna.

Na bubnju završava i sve više predmeta manje vrijednosti koja je zaplijenjena dužnicima manjih iznosa (kojima se uzimaju televizori, bijela tehnike i slično), koje se ne vode u tom Očevidniku nego se njihova prodaja oglašava na sudskim oglasnim pločama.

Samo na Općinskom sudu u Zagrebu od početka ove godine do 31. srpnja zaprimljeno je 12.584 prijedloga za ovrhu pokretnina. No, ističu kako je kod prodaje pokretnina u praksi čest slučaj da su kupci nezainteresirani jer se radi uglavnom o starim i trošnim stvarima. Što se nekretnina tiče, u prvih sedam mjeseci ove godine isti je sud sud je zaprimio 573 prijedloga za njihovu ovrhu, a tijekom cijele prošle godine 703.

Prodaja nekretnina obavlja se usmenom javnom dražbom, a ročište za prodaju održava se u sudskoj zgradi (ako sud ne odredi drugačije), dok se pokretnine prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Početnu cijenu utvrđuje ovlašteni sudski vještak. Na prvoj dražbi nekretnina ne može biti prodana za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti, a na drugoj dražbi ne može biti prodana za manje od 1/3 utvrđene vrijednosti.

Upućeni tvrde da na dražbama uglavnom završavaju neatraktivne nekretnine, baš kao i na licitacijama automobila ili plovila, koje ne mogu naći kupca na tržištu ili za koje zainteresirani nisu dobili insidersku informaciju i preporuku.

No, kako su cijene često daleko povoljnije od onih na tržištu, neki su postali pravi maheri za dražbe. Prate što se i kada prodaje i otkupljuju kada cijena maksimalno padne, no to su rijetki pojedinci i grupe koji imaju kapitala i vide priliku za zaradu, i koji mogu poreznicima dokazati legalno porijeklo kapitala.

Što se tiče cijene na dražbama, banci ili drugom pokretaču ovrhe je najvažnije da namiri svoja potraživanja. A ako se postigne cijena veća od duga, onda razlika ide vlasniku. Jer dug za koji se pokrenula ovrha može biti i viši i niži od iznosa koji je određen kao najniža cijena po kojoj se nekretnina može prodati.

- Na jednoj dražbi je banka odustala od ovrhe jer je zakljlučila da neće namiriti svoj dug. Ima i slučajeva gdje današnja vrijednost stana ne pokriva dug prema banci. Banka je kreditirala cjelokupnu cijenu stana prije dvije godine, a danas su cijene osjetno niže. Plaćanjem rata kroz te protekle dvije godine korisnik kredita je praktički samo otplaćivao kamate i zanemarivo mali dio glavnice. Tu banka tjera dužnika da proda stan (sav novac ide banci) i da još uzme drugi, manji kredit kojim će pokriti razliku duga - objašnjava jedan vlasnik agencije za nekretnine.

Rođaci kupuju vrijeme

Rijetke su situacije da netko od rodbine ili prijatelja za dužnika otkupi nekretninu na dražbi jer za to treba imati novac za polog prije izlaska na dražbu i gotovinu za isplatu izlicitirane cijene u roku koji odredi sud, pa još i za porez na promet nekretnina.

Međutim, bilo je slučajeva da netko od prijatelja ili bližnjih izlicitira najvišu cijenu, iako uopće nema novca za kupovinu i od koje na kraju odustane. U tom slučaju ostaje bez jamčevine (koja je 10 posto utvrđene vrijednosti), ali ipak tim manevrom kupuje vrijeme, koje se može i prolongirati i na godinu dana da se dužnik možda ipak iskoprca ili barem još neko vrijeme ostane u stanu.

U Općinskom sudu u Zagrebu objašnjavaju da se je Ovršnim zakonom propisano da ako kupac koji je izlicitirao najveću cijenu u zadanom roku ne položi novac za kupovinu sud najprije oglašava nevažeća dosuda tome kupcu. Nakon toga sud će odrediti da će se nekretnina dosudi i kupcima koji su ponudili najnižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

Vraća se manje automobila iz leasinga

Posljednjih mjeseci drastično je pala kupovina i leasing novih automobila i brodova, ali pada i broj auta i plovila koje leasing kuće daju na prodaju, jer ljudi ne mogu više plaćati ratu za leasing, (ili im je istekao operativni leasing, ili su vratili stari model da bi ga zamijenili novim i slično).

U leasing kućama nerado daju informacije o zapljenama ili dobrovoljnom vraćanju, što je razumljivo jer osim o klijenatima govori i o lošim procjenama kuće. Tako se nedavno pojavila informacija da je i Goranu Ivaniševiću zaplijenjena jahta Amber, ali slavni je tenisač to demantirao.

U auto-kući Tehničko-remontni centar Zagreb (TRCZ), jednom od najjačih partnera nekoliko leasing kuća, kažu kako ovoga ljeta nema mnogo zapljenjenih automobila, pa su sljedeću licitaciju odgodili do jeseni. Održat će ju negdje u Dalmaciji. Prošla je bila u Zagrebu, a nastoje pokriti sve regije Hrvatske kako bi bili što bliže potencijalnim kupcima.

- Na licitaciji se vozila prodaju po početnoj cijeni koju odredi sudski vještak, koja se korigira u dogovoru s leasing kućom, a cijena se podiže za po 200 kuna. Interes za licitacije je dobar, u zadnje vrijeme čak više za strojeve i motore nego automobile - kažu u TRCZ-u.

Najveći priljev vozila koje su leasing kuće oduzimale neplatišama imali su tijekom listopada i studenoga prošle, 2009. godine kada je mjesečno stizalo i po 40-ak automobila, kada su se pojedine tvrtke u problemima rješavale cijelih flota. Vraćali su se od najskupljih do srednjih, a ponajmanje onih niže klase, jer su se kupci skromnijih apetita pokazali solidnijim klijentima i uspijevali vraćati rate koje nisu znatnije premašivale 1000 kuna mjesečno.

Od veljače ove godine trend vraćanja auta je u padu, pa su došli do brojke od 10-15 auta mjesečno, a uoči sezone godišnjih odmora gotovo da i nema novopristiglih automobila. Kupci takvih auta preferiraju one stare oko tri godine, kojima vrijedi garancija i još su u dobrom stanju.

Suđerica s dražbi i u robnim kućama

Zanimljivo je da su se prodajom zaplijenjene robe počeli baviti neki trgovački centri, a recesiji su se prilagodili i prodajom rabljene robe, i tako postali konkurencija građanima i raznim udrugama koje se bave prodajom, otkupom i preprodajom rabljenih stvari.

Primjerice, u zagrebačkom Gramatu uz rabljene trgovačke police koje su im preostale nakon preuređenje, zatim rabljena radna i ostala vozila iz svojeg voznog parka, nude čak i rabljene alate i bijelu tehniku, koju nabavljaju na javnim dražbama.

Tako se rabljeni stroj za suđe Gorenje, star nekoliko godina, može kupiti za 700-tinjak kuna, mali hladnjak za 290 itd. I to svim oblicima plaćanja, uključujući kreditne kartice na beskamatne rate. Jedino što za rabljenu robu ne daju garanciju i ne prihvaćaju naknadne reklamacije.

Od vila do pašnjaka

Među 785 nekretnina u Očevidniku HGK nalaze se između ostaloga:

- 339 kuća ( od 6.137 kuna u Županji, dvije preko 5 milijuna kuna u Zagrebu, jedna od 6,1 miliju u Belišću sve do 9,3 milijuna kuna u Čemincima, te dvije od preko 5 milijuna)
- 77 stanova (najjeftinija od 70.000 kuna u Čazmi, do 3,2 milijuna u Zagrebu i 4,2 milijuna u Splitu)
- 21 livada, 18 šuma, 13 pašnjaka
- 2 građevinska zemljišta
- 1 restoran (vrijedan više od 2 milijuna kuna u Koprivnici)