Nedavno donesen izmijenjeni Zakon o radu (ZOR) promijenjen je samo u dijelovima u kojima je bilo nužno uskladiti ga s pravnom stečevinom Europske unije. Do izmjena je došlo tako u radnom vremenu, godišnjim odmorima, kolektivnom otpuštanju radnika, nepunom radnom vremenu, ugovoru o radu na određeno vrijeme, roditeljskom dopustu i uređenju sudjelovanja radnika u odlučivanju u multinacionalnim kompanijama. Predviđa se također ukidanje radne knjižice te davanje suglasnosti radnika za dulji rad koji će se moći odbiti bez posljedica.
Marina Kasunić Peris, voditeljica sektora za industrijsku demokraciju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske ističe da je novim ZOR-om, koji će biti na snazi od početka 2010. godine, radno vrijeme uređeno fleksibilnije. Prvi put se uvodi definicija radnog vremena, uz napomenu da će se vrijeme dežurstva, ali ne i vrijeme pripravnosti, uračunavati u radno vrijeme. Vrijeme pripravnosti i naknada za to, moraju se urediti kolektivnim ugovorom. Najduže tjedno radno vrijeme s prekovremenim radom ne može biti duže od 48 sati - redovno puno iznosi 40 sati i prekovremeno 8 sati. Prekovremeni rad je mjesečno ograničen na 32 sata, a godišnje na 180 sati.
Evidencija radnog vremena
Poslodavac će po novom moći, u slučaju da raspored radnog vremena nije utvrđen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkom vijećem ili ugovorom o radu, odlučiti o rasporedu radnog vremena. I to tako da se puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno radno vrijeme u 4 mjeseca, s time da radnik neće smjeti raditi duže od 48 sati tjedno. Odstupanje od punog radnog vremena ne može biti više od 12 sati mjesečno. Tako se pogoduje poslodavcima, veli Kasunić Peris, s obzirom da u slučaju kada radnik bude radio više od 40 sati tjedno, ostatak sati mu se neće plaćati kao prekovremeni rad. To je zato jer bi u nekom drugom tjednu morao raditi manje od 40 sati, kako bi se ispoštovao prosjek od 40 sati tjedno u 4 mjeseca.
- Poslodavac će biti dužan radnika obavijestiti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje 7 dana unaprijed, i za razliku od prije, poslodavac će odgovarati za najteži prekršaj ukoliko se ne bude pridržavao te obveze. Ministar gospodarstva će biti dužan najkasnije do srpnja 2010. godine donijeti Pravilnik o evidenciji radnog vremena, pa će poslodavci biti dužni voditi evidenciju radnog vremena. U slučaju spora teret dokazivanja na sudu biti će na poslodavcu, što je također novina - ističe Kasunić Peris.
Uvodi se mogućnost ograničenja u reguliranju radnog vremena s obzirom na položaj radnika ili djelatnost. Te radnike poslodavac može kroz posebne ugovore izuzeti od ZOR-a gdje se uređuje stanka, dnevni i tjedni odmor, tj. s tim radnicima može kroz ugovore o radu na drugačiji način regulirati radno vrijeme.
Nema prijenosa godišnjeg odmora
Prema novom ZOR-u, radnici će u preraspodjeli moći raditi najduže 48 sati tjedno umjesto dosadašnjih 52 ili dodatno 60. Kolektivnim ugovorom ipak može biti ugovorena mogućnost rada duljeg od 48 sati, ali ne više od 56 sati tjedno. U tom slučaju poslodavac će morati svakog radnika tražiti pisanu suglasnost da pristaje raditi dulje od 48 sati tjedno. Kasunić Peris naglašava da će radnici imati pravo odbiti poslodavca i neće smjeti zbog toga snositi štetne posljedice.
Prvi put se uvodi definicija noćnog radnika, rada u smjenama i smjenskog radnika s propisanim obvezama poslodavca prema njima u vezi zaštite zdravlja i sigurnosti tih radnika. Povećava se vrijeme trajanja tjednog odmora s dosadašnjih 24 uzastopna sata na 36 iako postoje iznimke. Utvrđuje se pravo radnika na godišnji odmor u najkraćem trajanju od 4 tjedna, pri tome se ne definira uračunava li se subota, ili ne.
- U slučaju prestanka radnog odnosa, radnici više neće moći prenositi neiskorišteni godišnji kod drugog poslodavca, već će ga morati iskoristiti kod bivšeg. Ako to nije moguće poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novost je ujedno i u tome da će radnici koji su prekinuli godišnji odmor ili ga nisu koristili u godini u kojoj su ga stekli zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, imati pravo iskoristiti ga do 30. lipnja iduće godine. Čak i ako nisu u godini koja prethodi godini u kojoj su se vratili na rad, radili najmanje 6 mjeseci - kazala je Kasunić Peris.
Bez radne knjižice
Ograničava se mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, pa se radni odnos može zasnovati najduže na tri godine. I to bez obzira je li poslodavac s radnikom zaključio uzastopne ugovore na određeno vrijeme za obavljanje istih ili različitih poslova. Uvela se i zabrana diskriminacije radnika zaposlenih na određeno vrijeme, a brojnim odredbama uređuje se rad maloljetnika. Tako im se ograničava radno vrijeme te štiti zdravlje i sigurnost.
Produljen je rok nastupa pravnih posljedica kolektivnih viškova sa osam na trideset dana, uz obvezu nadležne javne službe za zapošljavanje da u tom roku pokuša zaposliti radnike. Ukida se institut radne knjižice koja predstavlja administrativnu prepreku slobodi kretanja radnika, uz propisivanje prijelaznog razdoblja. Ona danom pristupanja RH u EU prestaje biti javna isprava i neće se više izdavati. Izdane radne knjižice bit će dokaz u postupcima ostvarivanja prava i vratit će se radnicima. Agencije za privremeno zapošljavanje imat će, pak, mogućnost ustupanja radnika korisnicima u inozemstvo.
- Iako sindikalne središnjice nisu u potpunosti zadovoljne novim ZOR-om, zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU prava radnika su poboljšana i unaprijeđena. Međutim, usklađivanje ne znači samo normativno prenošenje odredbi Direktive u nacionalno zakonodavstvo, već ispunjenje njome zacrtanih ciljeva. Ako se ciljevi ne ostvare, može se reći da ZOR nije usklađen sa stečevinom. No, prema već postojećoj praksi Europskog suda pravde, kada RH uđe u EU-a, radnici će imati pravo tužiti državu i tražiti naknadu štete, ako su ju imali, zbog nepravilno i nepotpuno prenijete pravne stečevine. Da se to spriječi potrebno je na vrijeme voditi računa o ciljevima Direktive i pravilnom prijenosu u nacionalno zakonodavstvo - istaknula je Kasunić Peris.
