Iako po hrvatskom zakonodavstvu nije moguće organizirati generalni štrajk, jer prema odredbama Zakona o radu ne postoji generalni spor s poslodavcima, i tome sindikati mogu doskočiti. Tu su uvijek, uostalom mogući prosvjedi, no ako se opći prekid rada promatra kroz provođenje štrajka u isto vrijeme kod raznih poslodavaca, tada bi se, zapravo, moglo organizirati istovremeno štrajkanje kod velikog broja poslodavaca.



Naglasila je to Marina Kasunić Peris, voditeljica sektora za industrijsku demokraciju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske. Ističe da je štrajk oblik industrijske akcije na koju se imaju pravo pozvati sindikati u slučaju postojanja kolektivnog radnog spora. To je spor koji nastaje između poslodavca i sindikata, a on mora postojati prethodno da bi se mogao organizirati štrajk.

Međunarodni standardi

- Međutim, Hrvatska kao stranka Konvencija Međunarodne organizacije rada kojima se jamči pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, dužna je poštivati međunarodne standarde, a međunarodni ugovori su po Ustavu RH iznad Zakona. Odbor stručnjaka MOR-a je stava da proglašenje nezakonitim štrajka na nacionalnoj razini, kojim se protestira protiv posljedica vladine gospodarske politike na radni i socijalni položaj radnika i zabrana takvog štrajka predstavlja ozbiljnu povredu slobode na sindikalno udruživanje. U odnosu na pravo na organiziranje generalnog štrajka Odbor stručnjaka je zauzeo stav da je takav štrajk jedan od sredstava akcije koje moraju biti omogućene sindikatima - navodi Kasunić Peris.

Tako je Odbor zaključio i da je 24-satni generalni štrajk kojim se zahtijeva povećanje minimalne plaće, poštivanje kolektivnih ugovora koji su na snazi i promjena gospodarske politike, kako bi se smanjile cijene i broj nezaposlenih legitiman, u okvirima normalnog djelovanja sindikata. Kasunić Peris dodaje da je Odbor stručnjaka MOR-a također je naglasio da organizacije koje su odgovorne za zaštitu gospodarskih i socijalnih ciljeva radnika moraju imati mogućnost koristiti štrajk. Zato jer je on je sredstvo za podupiranje njihovih stavova u traženju odgovora na probleme do kojih dovode socijalni i gospodarski trendovi koji imaju izravan utjecaj na njihove članove općenito, kao što su zaposlenost, socijalna zaštita i životni standard.

Iznad zakona

- Dakle, izravnom primjenom tih Konvencija u RH, koje su iznad zakona po svojoj pravnoj snazi, bilo bi moguće organizirati generalni štrajk. No, kako naši sudovi nisu vični primjenjivati i pozivati se na Konvencije, svako postupanje izvan zakonom predviđenih okvira, predstavlja potencijalnu opasnost tumačenja suda na štetu sindikata, u slučaju spora. Kao jedna od metoda koja sindikatima stoji na raspolaganju je i štrajk solidarnosti, koji je uveden izmjenama ZOR-a iz 2003. godine, ali po mojim saznanjima još takav štrajk do sada nije organiziran - objašnjava Kasunić Peris.

Odredbe o štrajku je svakako potrebno izmijeniti radi njihove jasnoće, ali Kasunić Peris ponavlja, Konvencije MOR-a su po pravnoj snazi iznad Zakona, pa je stoga potrebno Konvencije izravno primjenjivati. Za organizaciju štrajka su, naravno, nužna i financijska sredstva te logistika za organizaciju. Pri tome valja voditi računa o uvjetima koje treba zadovoljiti da bi štrajk bio dopušten, pa time i zakonit.

S obzirom da su radnici ustrašeni zbog ugrožne materijalne i socijalne egzistencije, loše gospodarske i socijalne okolnosti ne idu sindikatima u prilog kada je riječ o motivaciji radnika za solidarnost. Međutim, upozorava Kasunić Peris, i radnici će morati shvatiti da njihova snaga leži upravo u toj "izgubljenoj" solidarnosti, i da samo pružanjem solidarne podrške jedni drugima mogu ostvariti boljitak cijele zajednice.