Radnici posrnulog trgovačkog lanca Pevec koji su prosvjedovali ovih dana zbog neisplate plaća za rujan i listopad zaprijetili su štrajkom ako im se ne isplate plaće. No, prije samog štrajka, mora proći zakonom određeni proces mirenja koji će trajati pet dana. Ako se sindikat i poslodavac ne uspiju pomiriti/dogovoriti u ponedjeljak će se organizirati štrajk. No, što zapravo znači sam institut mirenja? Što čeka radnike Peveca, što se u mirenju može dogoditi i kako se zapravo pokreće štrajk?
Kad je vrijeme za mirenje
Mirenje koje se može nazvati još i posredovanje, medijacija ili koncilijacija je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor. U tome im pomaže jedan ili više izmiritelja koji će ih pokušati dovesti do nagodbe, ali bez ovlasti da strankama u sporu nametnu obvezujuće rješenje.
- Osim neisplate plaća ili naknade plaće mirenje se može pokrenuti i pri sporu kod sklapanja kolektivnog ugovora ili drugoga sličnoga spora koji može dovesti do štrajka ili drugoga oblika industrijske akcije. Umjesto postupka mirenja propisanoga Zakonom o radu, stranke u sporu mogu dogovoriti neki drugi način mirnog rješenja njihova spora. Inače, organizirati i provesti štrajk mogu samo sindikati i njihove udruge više razine. Postupak mirenja pokreće bilo koja stranka u sporu, dostavom obavijesti o sporu koja obavezno sadržava pisani zahtjev za provođenjem postupka mirenja Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada - kaže dipl. iur. Domagoj Rebić, stručni suradnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Obveze prije štrajka
Postupak mirenja, ističe Rebić, provodi osoba, miritelj, koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje GSV ili osoba koju stranke sporazumno odrede. U slučaju da se stranke ne mogu dogovoriti oko izbora miritelja, predsjednik GSV-a ili drugo mjerodavno tijelo, donosi odluku o imenovanju miritelja. Mirenje se mora okončati u roku od pet dana računajući od dana dostave obavijesti o sporu GSV-u, osim ako stranke u sporu ne produže taj rok. Ako se stranke ne dogovore o prolongiranju roka mirenja, smatra se da ono nije nije uspjelo.
U slučaju da mirenje ne uspije, sindikat ili udruga sindikata mora štrajk najaviti poslodavcu protiv kojega je usmjeren, navodi Rebić. Prije kraja mirenja ili nekog drugog postupka o rješenju spora, štrajk ne smije početi. Sindikat koji organizira štrajk mora poslodavcu poslati pismo s najavom štrajka. U njemu se navode razlozi štrajka, mjesto održavanja, dan i vrijeme početka štrajka. Poslodavac, ističe Rebić, može sindikatu koji organizira štrajk predložiti donošenje pravila o proizvodno odražavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Ako se poslodavac i sindikat ne mogu o tome sporazumjeti, može odlučivati i arbitraža. Ovim sporazumom ne smije se onemogućiti ili znatno ograničiti pravo na štrajk.
Opasnosti i nezakonitosti
- Sindikati i radnici koji sudjeluju u štrajku moraju se u pripremanju štrajka i njegovoj provedbi striktno pridržavati Zakona o radu koji uređuje pripremanje i provedbu štrajka. U protivnom, štrajk se može utvrditi nezakonitim. Tada se radniku može otkazati ugovor o radu, a poslodavac ima pravo i na naknadu štete koja mu je nastala zbog organiziranja i provedbe nezakonitog štrajka. Plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja radnika u štrajku. U konačnici, poslodavci, ali i sindikati mogu zatražiti od mjerodavnoga suda da zabrani nezakoniti štrajk, odnosno nezakonito isključenje radnika s rada te pravo na naknadu štete koja je nastala nezakonitom postupanjem druge strane u sporu - objašnjava Rebić.
Ako je mirenje uspije i svi prihvate prijedloge miritelja, ti prijedlozi imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. No, po Rebićevom iskustvu pokazalo se da većina mirenja ne uspije i pokreće se štrajk.
Nepopularna obustava rada
Rebić smatra da mirenje ipak smanjuje tenzije između sindikata i poslodavaca jer svi misle da su pridobili miritelja, te da je njegov prijedlog u njihovom interesu. Mirenje, pak, ne može uspjeti ako svaka od strana ostane čvrsto kod svojih stavova. Uspjelo mirenje ulijeva povjerenje, pa sudionici smatraju kako se i budući sporovi mogu riješiti na miran način. U konačnici, navodi Rebić, sindikati i njihovi članovi osjećaju olakšanje jer se ne pristupa organiziranju nezakonitoga štrajka, koji može dovesti do naknađivanja izgubljene zarade radnicima - članovima u štrajku, ali i naknade štete zbog nezakonito provedenog štrajka.
No, hoće li se povećati broj štrajkova zbog gospodarske krize u Hrvatskoj?
- Sveopća klima pesimizma, sveprisutnog straha od gubitka radnog mjesta, straha radnika za uskratu zadovoljenja elementarnih životnih potreba, vraćanje kredita i ukupnog povećanja troškova života, negativno utječu na njihovu odluku da svoja prava štite i promiču uporabom zakonskog sredstva - štrajka. Radnici sve više izražavaju zadovoljstvo samom činjenicom imanja zaposlenja, a posebno redovnom isplatom plaće, s kojom ipak pokrivaju nužne životne izdatke - tvrdi Rebić.
