Nepravomoćne presude za mobing donesene početkom ožujka odmah su označene povjesnim i iznimno važnim. Ponajviše što hrvatsko zakonodavstvo nema posebnih odredbi za ta kaznena djela, pa se moraju koristiti zamjene u drugim zakonima. Ipak, dvije presude općinskih sudova u Zadru i Zagrebu pokazale su da je pravna država počela djelovati i u zaštiti radnika pri zlostavljanju na poslu. U Zadru je tako osuđen na šest mjeseci bivši voditelj zadarskoga prodajnog centra Interspar Aleksandar Knežević. On je Juliju Baljak verbalno i spolno uznemiravao, a zbog bludničenja nad Ankicom Dragaš, domar Šime Strika dobio je četiri mjeseca uvjetno. Hrvatska pošta će pak morati isplatiti zaposlenici Magdaleni Udjbinac pola milijuna kuna jer ju je zlostavljao Jadranko Mijalić, bivši pomoćnik direktora za financije u Hrvatskoj poštanskoj banci. Žrtvama mobinga ova prvostupanjska presuda daje jamstvo i pravnu sigurnost da će biti zaštićeni, istaknuo je Vedran Uranija, pravni zastupnik u Županijskom uredu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru.

Presuda unatoč manjkavosti zakona

- Mi u zadarskom Uredu SSSH, najzaslužniji smo za procesuiranje i donošenje ove prve presude za slučaj mobinga u Hrvatskoj. Iako presuda Općinskog suda u Zadru nije pravomoćna, jer se radi o prvostupanjskoj presudi, već sada ima veliki pravni, društveni i vrijednosni značaj u generalnoj prevenciji. Posebice prema potencijalnim zlostavljačima, kao upozorenje da je pravna država u takvim situacijama mobinga odnosno spolnog zlostavljanja na poslu, počela djelovati - rekao je Uranija.

Na inicijativu sindikata pokrenut je postupak za spolni mobing u Intersparu, a unatoč manjkavosti zakona, krim-policija Ministarstva unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo u Zadru kao i zadarski Općinski sud odradili su posao brzo i profesionalno, kazao je Uranija. Naglašava da s obzirom na to da u Kaznenom zakonu ne postoji kazneno djelo mobinga, postupak se vodio po osnovi drugih kaznenih djela koja su pravni supstitut za mobing - povreda prava iz radnog odnosa i kazneno djelo bludne radnje. Potrebno je stoga, veli, što prije u Kazneni zakon ugraditi kazneno djelo spolnog i radnog mobinga te donijeti poseban zakon o mobingu. No, mobing se može suzbijati i temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojim je kao oblik diskriminacije propisano i uznemiravanje, ustvrdila je Marina Kasunić Peris, voditeljica sektora za industrijsku demokraciju u SSSH.

- U uznemiravanje je uključeno i ponašanje koje je neutralno po svom izgledu, odnosno nije uvjetovano nekom od zabranjenih odnosa diskriminacije, kao, primjerice, spolu, pripadnošću etničkoj manjini ili dobi. Ali takvo ponašanje ima za cilj neku osobu poniziti, odnosno emocionalno i psihički iscrpiti zbog neke njezine karakteristike, recimo, pripadnosti ženskom spolu. Takvi prividno neutralni postupci mogu biti umanjivanje vrijednosti kvalitete rada, učestalo kritiziranje, pretrpavanje radnim zadacima i kratkim rokovima te profesionalna degradacija. Ti postupci karakteriziraju se mobingom - kazala je Kasunić Peris. 

Zaštita i tko je nezaštićen

Dodaje da su postojale inicijative za donošenje posebnog zakona o čemu se prošle godine vodila i rasprava na saborskom Odboru za socijalno partnerstvo. No, sve je negdje zapelo i treba se ponovno potaknuti jer, veli Kasunić Peris, Zakon o radu ne osigurava pravnu zaštitu na sve uzroke koji mogu dovesti do zlostavljanja.

Trenutačno ne postoji zaštita od zlostavljanja na radu koje je posljedica:
* osobina ličnosti
* individualnih i grupnih obrazaca ponašanja
* nepostojanja primjerene strukture i industrijske kulture ili
* nastupanja s pozicije moći.

Ako poslodavac ne poduzima nikakve mjere, radnik sudskim putem može tražiti isključivo naknadu štete, kaže Kasunić Peris. Ako bi tražio prestanak radnje kojom se povrjeđuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje posljedica, mogao bi pokrenuti građansku parnicu prema Zakonu o obveznim odnosima, a ne Zakona o radu. To bi za radnike izazvalo i značajne troškove. A činjenica da ne traži naknadu štete, već samo prestanak radnje, znači da ne može koristiti pravo izostanka s rada do okončanja sudskog postupka.

- Kod zaštite upućuje se na kolektivne ugovore, sporazume s radničkim vijećem ili pravilnike o radu. Svi radnici u Hrvatskoj nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, a samo kod poslodavaca s više od 20 zaposlenih, može se utemeljiti radničko vijeće i samo su ti poslodavci obvezni na donošenje pravilnika o radu. Tako se na značajan dio zaposlenih primjenjuje isključivo Zakon o radu, koji ne sadrži dostatne odredbe, da bi se taj postupak mogao provesti i na tu kategoriju radnika. Novim zakonom bi se zlostavljanje na radu riješilo u cijelosti za sve zaposlene. No, ne bi trebao obuhvatiti samo one u radnom odnosu, već i one bez radnog odnosa ili na osposobljavanju kod poslodavca - naglasila je Kasunić Peris.

Trenutačno nisu zaštićene: 
* osobe koje traže zaposlenje
* osobe koje su na stručnom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa
* učenici i studenti koji su kod poslodavca na praksi te
* osobe koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju određene poslove.

Prijedlozi za promjene

Prijedlog je i da se postupak zaštite uredi zakonom, ističe Kasunić Peris, jer je nelogično poslodavcima s više od 20 zaposlenih utvrđivati razradu pravilnikom, a poslodavci koji imaju manji broj zaposlenih nemaju obvezu donošenja toga akta. Ako oni direktno primjenjuju zakon, tada to mogu i veći poslodavci. Radnici bi, također, bili zaštićeni od svih zlostavljanja na radu, a ne samo od diskriminacije.

- U sudskom postupku radnik ima pravo zahtijevati da sud naredi prestanak radnje kojom je povrijeđeno njegovo pravo i uklanjanje njome izazvanih posljedica, po Zakonu o obveznim odnosima. Novim zakonom valja urediti područje prevencije od zlostavljanja na radu svih zaposlenih, vrstama zlostavljanja i načinu prepoznavanja zlostavljanja. Za povjerenika se traži suglasnost radničkih predstavnika jer je logično da takva osoba mora uživati povjerenje zaposlenih. Također se mora proširiti prekršajna odgovornost jer sada postoji samo ako poslodavac ne imenuje osobu ovlaštenu za primanje pritužbi - rekla je Kasunić Peris.

Mobing nije samo problem radnika izloženih takvom ponašanju. Osim što izaziva kod njih psihičke i psihosomatske smetnje, predstavlja i visoke društvene troškove te troškove poslodavcu. Dolazi do izostajanja s posla, fluktuacije radnika i male učinkovitosti žrtve. Ova odluka suda je pomak ka sprečavanju takve štetne društvene pojave, istaknula je Kasunić Peris i dodalai da kod radnika visoko izloženih mobingu postoji i tendencija ranog umirovljenja.