Uvriježena shvaćanja kojima su podučavali generacije koje su veći dio školovanja prošle do 90-ih, više uglavnom ne vrijede. Maksima 'Dobro uči pa ćeš imati bolji posao!' sada zvuči tako retro... Klinci su nekoć na dosadna pitanja o tome što jednoga dana žele postati recitirali već napamet naučeni asortiman doktora, učitelja, istraživača i sličnih profesija prema kojima su njihovi roditelji pokazivali vidno poštovanje, ili su se, umjesto vrijednog učenja, priklanjali vrijednom radu zamišljajući da će biti frizeri, graditi kuće ili na neki drugi način doprinijeti ovom svijetu. No, mali fakini danas, ako već ne sanjaju o nogometnoj ili karijeri zvijezde nedefinirane provinijencije, ispaljuju da će postati direktori ili šefovi, ili će jednostavno biti 'bogati' da ne moraju ići na posao. Tu i tamo pokoji se želi prometnuti u umjetnika. Ni doktori u dječjim očima više nisu na cijeni.
Službene statistike pokazuju da se Hrvatska baš i ne može podičiti poplavom visokoobrazovanih kadrova i zanimljivo je istražiti kako dobro živjeti i bez previše škole. Jer, golemi dio populacije pripada baš toj kategoriji.
Najplaćeniji sa SSS-om
Koja su u Hrvatskoj najplaćenija zanimanja za koja je dovoljna 'škola života'? Na to je malo teže odgovoriti. No, o tome tko dobiva najveću plaću, a za obavljanje posla dovoljna mu je srednja stručna sprema, već postoje statistike.
- Najbolje plaćena zanimanja za koje je dovoljna srednja stručna sprema su inženjer telekomunikacija, prodajni inženjer i prodajni predstavnik, kuhar, elektrotehničar, građevinski tehničar i tehničar za održavanje. Prosječne plaće ovdje se kreću od 5.000 do 7.000 kuna - otkriva Nada Hrbud, specijalist za marketing i PR na portalu MojPosao.
Lakše s diplomom
Kad ne govorimo o menadžerskim profilima, za prosječnu plaću iznad 10.000 kuna ipak treba malo više zagrijati stolicu. Toliko, naime, iznose prosječne plaće direktora informatičke tehnologije, direktora prodaje i marketinga te liječnika specijalista. A za te poslove uglavnom se još uvijek traži diploma.
Osobe sa završenim fakultetom, prema istraživanju koje je proveo MojPosao imaju 34,1 posto veću plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, no lani je ta razlika iznosila 51,3 posto. Pad je, očigledno, rezultat krize, u kojoj je veliki broj visokoobrazovanih ostao bez posla. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 60,2 posto u odnosu na SSS, dok MBA diploma donosi 85,7 posto veću plaću.
Plaćeni i potplaćeni
Govoreći općenito o djelatnostima koje su u Hrvatskoj najbolje plaćene, u prošloj su godini najviše prihode imali farmaceuti i liječnici, čije su plaće 39,6 posto iznad prosjeka, što je različito u odnosu na prethodne godine, kada su najbolje plaćeni bili inženjeri informatike. Iza njih slijede inženjeri strojarstva i elektrotehnike, kojima su plaće 26 posto iznad prosjeka te inženjeri informatike s plaćama od 25,5 posto iznad prosjeka. Drugi su ekstrem plaće na području osobnih usluga, koje su 47,7 posto ispod prosjeka, dok su trgovački posrednici i prodavači potplaćeni 42 posto u odnosu na prosjek. Žene su još uvijek ugroženije od muškaraca, čija je plaća u prosjeku 22,6 posto veća.
