Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za svibanj, prosječna neto-plaća iznosila je 5.277 kuna. Padu prosječne plaće na godišnjoj razini doprinio je poseban porez, ali dok se u kunama na godišnjoj razini bilježi pad, prosječna plaća preračunata u eure porasla je za pola postotka, što je posljedica aprecijacije kune piše Limun.hr .
Poslovni dnevnik pak piše da je na sezonskim poslovima u Hrvatskoj u srpnju bilo zaposleno više od trećine zaposlenih po ugovoru o radu u tom mjesecu, a ukupno su u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci 'sezonci' imali udjel u ukupnom broju novozaposlenih od 28,8 posto. Broj sezonaca u prvih sedam mjeseci bio je za 17,5 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom ih je više od polovice, 13.959 ili 52,8 posto, sezonski posao našlo u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane. Na sezonskim poslovima u trgovini u prvih su sedam mjeseci ove godine zaposlene 2.963 osobe ili 11,2 posto od ukupnog broja 'sezonaca', u poljoprivredi 1.975 ili 7,5 posto te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 1.975 osoba ili 7,5 posto.
No ukoliko se nastavi običaj hrvatskih radnika da svoje privatne obveze obavljaju tijekom radnog vremena, nezaposlenost bi mogla nastaviti rast. Naime, kako piše Danas.hr čak 85% zaposlenih u javnom sektoru na posao dolazi u 9 sati, u 11 već idu na plac, a u 14 se pakiraju i odlaze doma. Tako tvrdi ekonomist Ante Babić, dodajući kako najavljeno smanjenje zaposlenih za pet posto neće dovesti ni do kakvih rezultata. On također smatra i da je nužno otpustiti 50.000 ljudi iz državnog aparata, jer od 350.000 zaposlenih u javnom sektoru, njih 15 posto vrijede i nose sve projekte.
Dobre vijesti donosi pak ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je za HRT izjavio je da, unatoč povećanju cijena žitarica na svjetskim burzama, nema nikakve osnove za povećanje cijene kruha, te da Hrvatska za sada, zbog značajnih zaliha, ne razmišlja o uvođenju embarga na izvoz pšenice. Pšenica u cijeni pekarskih proizvoda sudjeluje sa svega 10-ak posto i zato nema razloga da sadašnji porast cijene pšenice utječe na cijenu pekarskih proizvoda, smatra Čobanković koji najviše prostora za korekciju cijena vidi u smanjenju trgovačkih marži koje kod kruha i drugih prehrambenih proizvoda iznose, kako kaže, i do 40 posto.
