Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ustvrdila je u razgovoru za Hrvatski radio da do kraja ove godine struja neće poskupjeti, napominjući da je o tome danas razgovarala s čelnom osobom HEP-a prenosi Business.hr.
Na pitanje o strahu građana vezanom uz najavljeni val poskupljenja premijerka Kosor je odgovorila da, što se tiče cijene kruha, podupire mišljenje ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kako to ne dolazi u obzir, već da bi bilo dobro i moguće da kruh pojeftini.
Pitanje kako osigurati mirnu i udobnu financijsku starost sve više zaokuplja javnost. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna mirovina u Hrvatskoj, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, iznosi tek 2177 kuna, što je jedva dovoljno za puko preživljavanje piše Poslovni dnevnik.
Prema njihovom izračunu, ako netko želi od 55. do 70. godine trošiti 600 eura mjesečno, u 20 godina trebao bi u dobrovoljnim fondovima uštedjeti 788.400 kuna, odnosno 108.000 eura. Za toliki iznos mjesečno bi trebao uplaćivati čak 2315 kuna uz 3-postotni prinos fonda. Uz 6-postotni prinos iznos mjesečne uplate pada na i dalje značajnih 1645 kuna. No valja naglasiti kako osiguravanje financijskog mira u starosti kroz dobrovoljne mirovinske fondove nije besplatno. Fondovi naplaćuju ulaznu naknadu oko 1000 kuna, dok se izlazna naknada kreće između pet i 10 posto ukupne ušteđene svote, ovisno o trajanju članstva u fondu. Jedanput godišnje naplaćuje se i naknada za upravljanje, između 1,2 i 1,8 posto od ukupne imovine fonda.
Dobre nam vijesti ne dolaze ni iz Holdinga. Kako prenosi Danas.hr, Zagrebački holding uskoro bi mogao ukinuti povlasticu besplatnog prijevoza ZET-om. Prijevoz trenutno ne plaća oko 400 tisuća građana, među kojima su učenici, studenti, umirovljenici, branitelji, udovice branitelja, invalidi i stariji od 65 godina.
U ZET-u razmatraju mogućnost ukidanja povlastice besplatnog prijevoza za pojedine skupine Zagrepčana. Potvrdio je to na konferenciji za novinare predsjednik Uprave te tvrtke Ivo Čović. Razlog su golemi gubici, koji godišnje iznose i do 200 milijuna kuna.
A Jutarnji list piše o daljnjem padu cijena nekretnina u nas. Dok se tržište nekretnina na Zapadu oporavlja od jedne od najgorih kriza u povijesti, cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju padati i ove će se godine, prema procjenama stručnjaka, smanjiti za četiri do pet posto. Trendovi u razvijenom svijetu potpuno su suprotni. Cijene nekretnina u svijetu počele su padati još sredinom 2006., da bi 2008. uslijedila prava kalvarija na tržištu. Cijene nekretnina diljem svijeta 2007. i 2008. pale su u prosjeku za 17 posto, no u 2009. su se počele oporavljati i dosad su porasle za otprilike 10 posto. Kretanja na tržištu nekretnina jedan su od pouzdanih znakova da se svjetsko gospodarstvo oporavlja.
