Nakon mirovina i radničkih plaća na red za oporezivanje stigao je i luksuz. Prema novom Zakonu o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, uvode se nove, više cjenovne kategorije vozila s većim trošarinama. Promjena nema u trošarinama na automobile kojima je cijena do 350 tisuća kuna, a nakon njih se uvode četiri nove kategorije. Za osobne automobile, motocikle, plovila i zrakoplove  vrijedne između 350 i 400 tisuća kuna od 1. kolovoza plaća se državi fiksni iznos od 98 tisuća kuna i još 48 posto na iznos veći od 350 tisuća. Za automobile skuplje od 400 tisuća pa do 450 tisuća kuna posebni porez iznosi 122 tisuće kuna plus još 53 posto na iznos iznad 400 tisuća, a za aute koji vrijede između 450 i 500 tisuća kuna plaća se iznos od još 148,5 tisuća kuna plus 58 posto na iznos veći od 450 tisuća kuna. Za najskuplje automobile, s cijenom većom od 500 tisuća kuna, predviđen je fiksni iznos trošarine od 177,5 tisuća kuna i 63 posto na iznos veći od 500 tisuća kuna.

Do sada su zbog metraže jednaki porez plaćali i vlasnici ribarica i vlasnici jahti - jer i jednima i drugima su plovila bila dužine 15 metara. Za zrakoplove je to bio broj sjedala, bez obzira je li riječ o poljoprivrednom ili onom u kojem je neki hrvatski tajkun letio na Barbados. Došao je dan prosvjetljenja: ribarica ipak nije jahta!
Uvedena su i tri platna razreda. Prvi je luksuzno prometno sredstvo od 350 tisuća kuna, a najviša se stopa primjenjuje ako je skuplje od pola milijuna. I tako na red, osim sirotinje koja radi nedjeljom, penzionera, radnika dolaze i hrvatski tajkuni.

Vlasnik najskuplje hrvatske jahte koja vrijedi 20 milijuna eura je vlasnik Koncerna Agram Dubravko Grgić koji bi po današnjoj poreznoj računici morao platiti 90 milijuna kuna poreza. Jahta Vila Velebita III u vlasništvu je Pave Zubaka i stoji 15 milijuna eura. Zahvaljujući starom zakonu, poreznoj blagajni 'pobjeglo' je 70 milijuna kuna.Na trećem mjestu je Goran Štrok, u čijem je vlasništvu 34 metara duga jahta 'teška' oko 75 milijuna kuna. Štrok je uštedio 46 milijuna kuna. Splitski gradonačelnik Željko Kerum vlasnik je nekoliko 'brodica', a najveća od 32 metra stoji 10 milijuna eura. I Kerum je uštedio 46 milijuna kuna trošarine. I dakako da ne spominjemo ostale jahtaše poput Gorana Ivaniševića, Dikana Radeljaka, Ivice Todorića... Da stari zakon nije bio pun rupa (čitaj pogodnosti) za tajkune, prema procjenama, u proračun bi se slilo godišnje i više od 150 milijuna kuna na račun poreza na luksuz.

Što se tiče luksuza situacija na hrvatskom tržištu je doista čudna. Dok siromašni još više tonu prema dnu, luksuz kao da je imun na recesiju. Samo je u Zagrebu u proteklih godinu dana otvoreno nekoliko ekskluzivnih trgovina, a vlasnici trljaju ruke. Hrvati vole poznate brendove ako su globalno poznati. Dolazak Manola Blahnika, najpoznatijeg obućara na svijetu, u Zagrebu je popraćeno pravim potrošačkim ludilom. Odmah po otvorenju planule su cipele za 15.900 kuna. Prisjetimo se samo glamuroznog otvorenja trgovine poznatih cipela francuskog dizajnera Christiana Louboutina, kojima je cijena od 400 do 700 eura. U Zagrebu za njih postoje liste čekanja! A tu su još ekskluzivne parfumerije i butici odjeće. Može se dakle zaključiti da recesija ipak pogađa samo neke slojeve društva. I dok se s jedne strane radničke obitelji pribojavaju jeseni i novih izdataka i nameta, neki kupuju vile, luksuzne automobile i jahte. Odjeća, obuća, parfemi i nakit za njih su prava sitnica.