Recesija već 'iskače iz paštete', zvoni na sva zvona i ne dopušta nam da je zaboravimo ni u ovim ljetnim mjesecima. Morske dubine, ludi provodi na nekoj od jadranskih destinacija - čine se prosječnom Hrvatu tako daleko.
No, tko kaže zapravo, da moramo na more. Sada, u jeku turističke sezone kada su cijene zaista prenapuhane - možda je bolje zabavu, osvježenje pa i užitak potražiti negdje drugdje. Ipak Lijepu našu ne čini samo obala već i planine, ravnice, flora i fauna, špilje i jezera, gradovi i sela.
Tako je seoski turizam počeo doživljavati svoje klimakse upravo sada, kako bi nam pokazao da i na selu ima savršenih stvari za odmor. Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u primorskom prostoru, točnije u Istarskoj županiji.
Pogrešno je promatrati kontinentalni turizam kao nadopunu turizma na moru s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuno samostalna ponuda.
Prednosti kontinentalnog turizma:
• neće vas odrati kao na moru (uglavnom)
• na raspolaganju je cijele godine
• manje su gužve, na cestama i drugdje
• nema prskanja vodom i vrištanja djece
• nema pijeska u cipelama i preskupih 'slanaca i čokoladnog mlijeka'
• nema nadrogiranih tinejdžera koji vas pokušavaju uvjeriti da je konstantno bubetanje iz zvučnika 'totalno in'
Pa, gdje otići?
1) Vinske ceste Slavonije, Baranje i Srijema
Vinske ceste su poseban oblik nuđenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda nekog vinorodnog područja, na kojem proizvođači-sudionici, udruženi pod etiketom vinske ceste, nude svoje specijalitete, a posebice vino. Uz turističku i ugostiteljsku ponudu, sastavni dio vinske ceste su i posebnosti okoliša i prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne znamenitosti. Od vina tako možete kušati traminac, graševinu, chardonnay ili ako preferirate crno - vrhunsku frankovku.
Treba izdvojiti i mogućnost ostanka u obnovljenom ljetnikovcu kneževske obitelji Odescalchi na Principovcu gdje su gostima na raspolaganju i brojni sportski sadržaji.
2) Uđite u grotlo zemlje u Gorskom kotaru i Lici
Ukoliko volite aktivni odmor, a pritom ne podnosite velike vrućine, odmor u Lici ili Gorskom kotaru nameće se kao savršeno rješenje. Tako možete posjetiti razne špilje poput Golubnjače, duge 165 m, i ujedno najveće spilje Plitvičkih jezera, špilje Vrelo u Fužinama stare čak 3,5 - 4 milijuna godina ili pak nedaleke Baraćeve špilje.
3) U Hrvatskom Zagorju vratite se u prapovijest postanka čovječanstva
Nedaleko od Zagreba, dostupno automobilom, vlakom ili autobusom smjestilo se Hrvatsko Zagorje, bogato kulturom, vinima i pradavnim pričama.
Što nas dovodi do popularanog krapinskog pračovjeka ili "dedeka Kajbumščaka'" , znanstveno poznatog kao Homo sapiens neanderthalensis , otkrivenog 1899. godine, kada su započela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini.
Ukoliko vam se ne da ići u grotlo zemlje, možete ostati sigurno na njenoj površini, dobro najedeni, napijeni ali i kulturno prosvijećeni. Jedan od prijedloga zasigurno je i Muzej "Staro selo" (Eko-selo Kumrovec), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Povijest "Starog Sela" počinje postavljanjem Titova spomenika 1948. ispred njegove rodne kuće, a 1952. osniva se Muzej u Kumrovcu. Danas se rodna kuća Josipa Broza Tita nalazi na početku Muzeja i sadrži povijesne i etnološke izloške.
4) 'V Međimurju' provedite aktivni odmor
Prema predanju, stari Rimljani zasadili su prvu vinovu lozu na pitomim međimurskim brežuljcima. Danas kroz taj slikovit krajolik, prošaran s preko tisuću hektara vinograda, prolaze kvalitetne asfaltne ceste koje povezuju tridesetak vinskih podruma i kušaonica. U njima se mogu probati izvanredna bijela vina (sauvignon, moslavac, chardonnay, graševina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, traminac, zeleni silvanac, žuti muškat...) i pokoje crno vino (crni pinot, cabernet savignon...).
Obrtništvo je u Međimurju od nekada bilo jedno od najvažnijih osnova za preživljavanje, ali i medij za umjetničko izražavanje "običnih" ljudi. Bogatstvo te baštine najbolje se može doživjeti ukoliko se krene tragom "Ceste tradicije" koja povezuje desetak radionica tradicionalnih zanata.
Uz šetnju kroz nedirnutu prirodu, ovaj poučni put nudi i mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora značajnog krajobraza rijeke Mure. Tu je i riječna skela - plovilo koje poput perpetuum mobilea s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala. Na samoj rijeci Muri i njezinim mnogobrojnim rukavcima može se doživjeti i prava ribička avantura ili pak "lagani rafting" u tradicijskim drvenim čamcima.
5) Kulturno se uzdižite u istarskoj unutrašnjosti
U neposrednoj blizini Grožnjana kreće i jedna panoramska staza, Parenzana. Staza je dobila ime po staroj željezničkoj austro-ugarskoj pruzi, dugoj 123 km, koja je od 1902. do 1935. povezivala Trst i Poreč.
Ne smijete preskočiti niti Hum, srednjovjekovni gradić poznat i kao najmanji grad na svijetu. Legenda kaže da je nastao sasvim slučajno - divovi koji su gradili okolne gradove u dolini rijeke Mirne, odlučili su iskoristiti malobrojno preostalo kamenje i izgraditi minijaturni grad. Vrijeme nije puno promijenilo ovaj gradić, a malene kamene ulice kao da i danas pričaju starim jezikom viteških priča.
Jedan od najjačih filmskih festivala u ovom dijelu Europe organizira se upravo u unutrašnjosti Istre. Riječ je dakako o Motovun Film Festivalu koji se ove godine održava u razdoblju od 26. do 30. srpnja . Već tradicionalna četiri motovunska kina u pet će festivalskih dana izbrojati čak 75 projekcija. Glavni program obuhvaća 27 dugometražnih filmova koji daju uvid u ponajbolje filmove iz svijeta i regije, kombinirajući višestruko nagrađene sa onim manje poznatim naslovima.
