Tijekom turističke sezone trgovci postaju sve snalažljiviji kad je o zaradi riječ. Tako je sladoled navodno "kralj zarade", jer na njemu marža zna biti od 300 do 800 posto.

Veleprodajna cijena kvalitetne litre baze za sladoled s okusom i pripadajućim kornetima stoji 20 kuna, od čega se može dobiti 13 do 15 kugli sladoleda koje se prodaju po pet do 12 kuna piše Vjesnik . Na kavi je zarada gotovo jednako velika kao i na sladoledu, jer se od kilograma kave koja u veleprodaji stoji od 50 do 120 kuna može napraviti nešto više od 120 kava, ako se pritom poštuje normativ od sedam grama po kavi. No, "majstori" iz kilograma mogu izvući i 160 kava. Budući da neki ugostitelji sami miješaju jeftiniju kavu s onom skupljom, a pritom još zakidaju na normativu, na šalici tog napitka može se zaraditi i više od 700 posto.

Kako piše Seebiz , cijene ostalih prehrambenih proizvoda nisu ništa drugačije. Usporedbom cijena na tržnicama u Zagrebu i u Vodicama najviše ih je iznenadila razlika u cijeni kilograma šljiva koje se na tržnici Kvatrić u Zagrebu mogu kupiti za 5,00 kuna, dok je u Vodicama cijena trostruko viša - 15,00 kuna. Razlika u cijeni kilograma bijelog grožđa iznosi 20,00 kuna po kilogramu, a i cijena kilograma lubenica je također dvostruko viša nego u Zagrebu. Općenito gledano, cijene voća i povrća na tržnici u Vodicama su u prosjeku oko 160% više nego u Zagrebu.

Takve cijene zasigurno pridonose ionako lošem financijskom status građana čija zaduženost, kako piše Bankamagazin i dalje raste a raspoloživi dohodak je sve manji.  Pad dohotka u uvjetima još uvijek relativno visokih kamatnih stopa mogao bi dodatno pogoršati teret zaduženosti građana i povećati udio loših kredita čime se i rizici za domaće banke povećavaju. Iako se ove godine očekuje nastavak pada ukupnih obveza kućanstava, zbog rastuće nezaposlenosti bit će im sve teže vraćati kredite, a kako je preko 70 posto kredita vezano uz stranu valutu, a gotovo 100 posto uz promjenljivu kamatu, građani su veoma izloženi tečajnom i kamatnom riziku.

Malu utjehu mogu dobiti građani koji muku muče s stambenim kreditima koje su podigli u švicarskim francima. Kako piše Poslovni dnevnik od prvog kolovoza RBA snižava kamatnu stopu na stambene kredite vezane uz švicarski franak, a nova nominalna cijena kredita iznosit će pet posto godišnje.