Hrvatski građani za svoj odmor izdvajaju 340 eura po osobi, što je više nego u bilo kojoj drugoj državi istočne Europe, osim Slovenije, čiji građani za godišnji odmor izdvajaju 600 eura po osobi, pokazalo je istraživanje za 2009. godinu bečke konzultantske kuće RegioPlan Consulting, piše Business.hr.
Također pokazano je kako Hrvati najradije provode godišnji odmor u svojoj zemlji. To se povezuje s podatkom da oko 33 posto hrvatskog stanovništva živi u županijama koje imaju prilaz moru, te stoga ne čudi, kako navode iz RegioPlana, činjenica da je oko 1,6 milijuna Hrvatska svoj godišnji odmor prošle godine provelo u Hrvatskoj. Oko 260 tisuća ih je, navode, odmor provelo u inozemstvu.
Više sredstava možda će pak izdvojiti onaj koji štedi u švicarskim francima. Naime, kako piše Poslovni dnevnik, onaj tko je prije godinu dana imao dovoljno hrabrosti i odlučio štedjeti u švicarskim francima, danas ima prilično razloga za zadovoljstvo. Ako se kao primjer uzme osoba koja je krajem lanjskog srpnja u neku od domaćih banaka položila 10.000 franaka i oročila ih na godinu dana, zbog tečajne razlike taj joj je novac donio gotovo 11 posto prinosa ako se pretvori u kune. Ako se nadoda i kamatna stopa od prosječnih 1,5 posto, pa se sve to umanji čak i za prošlogodišnju stopu inflacije od 2,4 posto, depozit u švicarskim francima, ako se preračuna u kune, realno je narastao vrlo solidnih 10 posto.
Loše pak vijesti dolaze iz ministarstva gospodarstva, piše Danas.hr. Od 1. siječnja 2011. godine smanjit će se naknade za nezaposlene kao i broj onih koji ih primaju. Nakon 90 dana na burzi, naknada po nezaposlenoj osobi past će na 35 posto osnovice plaće. Nezaposleni koji je primao minimalac prva tri mjeseca dobivat će i dalje 1540 kuna. Prema prijedlogu, neće se mijenjati naknada u visini 70 posto osnovice, koja se prima prvih 90 dana od prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ali drugi dio naknade će iznositi 35 posto osnovice, a ne 50 posto kao dosad. Ostane li bez posla, radnik na minimalcu će prvih 90 dana primati 1540 kuna, kao i ove godine.
Bez dodatnih sredstava mogli bi ostati još poneki. Naime, kako piše Večernji list, čak 84 posto građana smatra da političari ne zaslužuju povlaštenu mirovinu, a dvije trećine iskazuje zabrinutost za svoja primanja u starosti. U Hrvatskoj je 13 kategorija tzv. povlaštenih mirovina, a pritom političari imaju najveća primanja, dvostruko veća od prosječne plaće. Kad je riječ o očekivanom standardu u starosti, 38 posto građana jako je zabrinuto, 28 posto je dosta zabrinuto, a samo 11 posto očekuje bezbrižne zlatne godine. Da će im mirovina osigurati pristojan život, boji se 74 posto umirovljenika, a to nije čudno jer njih 80 posto preživljava s manje od 3000 kuna.
