Kažu teška su vremena, kriza je, nema se novca, nitko nikome ne plaća. Dugovi rastu iz dana u dan. Kud god se okrenemo svjedoci smo raznih životnih priča. Što nam je činiti? Možemo vjerovati kako je teško i nastaviti dalje živjeti u tom uvjerenju ili možemo postati fleksibilni i prilagoditi se trenutnoj situaciji?

Što ćemo biti fleksibilniji to će nam biti lakše uhvatiti se u koštac s vlastitim dugovima i/ili nedostatku novca i početi tražiti prilike što sve možemo napraviti da dođemo do rješenja. Veća sam pisala o tome kako postoje samo dva načina da se riješimo dugova. Jedan je da smanjimo sve troškove, a drugi je da povećamo prihod. 

Dala sam si u zadatak da svakog svog klijenta pitam koje bi korake poduzeo ili već je da smanji svoje troškove na minimum i tako prevlada osobnu recesiju u kućnom budžetu. Evo njihovih odgovora (Neki se naravno ponavljaju tako da sam ih svela na 15 savjeta za smanjenje troškova i štednju):

1. Pijte manje kave po kafićima. Jedna kava s mlijekom na dan stajat će vas gotovo 500 eura godišnje. Da tih 500 eura ulažete godišnje u otvoreni dionički investicijski fond koji prosječno ima dobit 12% godišnje, nakon 25 godina imali biste nevjerojatnih 74.666,96 eura.

2. Nosite užinu na posao. Svi znamo da je to najbolje i najjeftinije, pa zašto smo onda lijeni to učiniti? Umjesto da trošite svaki dan 20 kuna za gablec, godišnje ćete uštedjeti 4.800 kn.

3. Umjesto da idete u teretanu ili na rekreaciju koju skupo plaćate radije se vraćajte s posla pješice. Nijedna teretana vas neće dovesti u takvu formu kao 30 minuta hodanja svaki dan.

4. Na rasprodajama nikad ne kupujte stvari koje vam već prije nisu zapele za oko. Ne kupujte samo zato što je „na sniženju“ ili po onoj logici „možda će mi trebati“.

5. Potrudite se da se ne udebljate: ako zadržite istu veličinu odjeće možete je nositi godinama. Mršavi ljudi plaćaju i nižu stopu životnog osiguranja.

6. Prestanite pušiti; ne samo da ćete učiniti odličnu stvar za svoje zdravlje nego i za svoj budžet. Jedna kutija dnevno košta vas 1000 eura godišnje. Da taj novac uložite opet u onaj dionički fond nakon 25 godina imali biste još 149.333 eura.

7. Ne kupujte hranu dok ste gladni. Iz osobnog iskustva, i iz iskustva mnogih s kojima sam razgovarala dokazano je da se tako potroši puno više tijekom kupnje špeceraja nego da idete siti.

8. Koristite se javnim prijevozom. Ako živite u gradu nema smisla da na posao idete automobilom. Izračunajte koliko ćete uštedjeti na benzinu.

9. Otkažite fiksni telefon doma – niste li ionako stalno na mobitelu?

10. Pri kupnji u velikim supermarketima kupujte proizvode s etiketom supermarketa. Njih proizvode isti proizvođači koji proizvode i skuplje artikle. Dakle, isti proizvod – drugo pakovanje, ali znatno jeftinije.

11. Zamjenite sve žarulje u stanu ili kući štednim žaruljama.

12. Malo smanjite grijanje u stanu. Jedan stupanj niže može vam uštedjeti čak 10% uobičajenog računa za grijanje, naravno ukoliko niste na toplani.

13. Čuvajte se Blagdana: više od pola poklona kupljnih u tu svrhu se nikad ne upotrijebi. Pazite da ne bacate novac tek toliko da nešto kupite i zadovoljite formu, bolje pitajte najbliže što uistinu žele.

14. Čuvajte se vlastite djece: nitko nam ne zna tako lako izbiti novac iz novčanika kao djeca. Uvjerena sam da neće imati trajnih psihičkih problema ako im ne kupimo baš one tenisice koje su zamislili i koje ima pola razreda.

15. Nekoliko tjedana vodite dnevnik troškova svaki dan. Zapišite i najmanju sitnicu na koju ste potrošili novac. Kad uvidite na koje ste sve gluposti potrošili novac vjerojatno ćete to prestati činiti i dalje.

Postoji zanimljiva priča o grčkom filozofu Sokratu. Naime, Sokrat je svakodnevno sa svojim prijateljem posjećivao Atensku tržnicu. Razgovarao je s trgovcima, raspitivao se za njihovu robu, ali nikad ništa nije kupio. Nakon nekog vremena, prijatelj ga je upitao kako to da nikada ništa ne kupi. Sokrat je odgovorio: „Uvijek se iznova iznenadim koliko ima stvari koje mi ne trebaju.“

Razmislite malo kolika je vaša satnica, odnosno koliko vrijedi vaš sat rada? S obzirom na prosječnu plaću u Hrvatskoj nije baš puno. Zbog toga nemojte dozvoliti da vam novac doslovno curi iz ruke. Pa sami ste ga zaradili, zato se i pobrinite da dio sačuvate za sebe.

Pročitajte još:

Kontrolirate li novac ili novac kontrolira vas?

Ne srljajte u kupovinu automobila

Svakog mjeseca odvojite dio novca i zaradite!

Kada stiže državni poticaj za stambenu štednju?