Dvojba je to koja muči sve one koji razmišljaju kako uštedjeti za stare dane. Nažalost, jednoznačnog odgovora nema jer sve ovisi o godinama, mogućnostima i željama svakog ponaosob.
Prije svega, nazovimo stvari svojim imenom. Životnim osiguranjem osiguravao svoj život i tako štitimo svoju obitelj od financijskih nedaća u slučaju smrti. Također, životnim osiguranjem, točnije, vinkulacijom police osiguranja, osiguravamo otplatu kredita.
Kod dobrovoljne mirovinske štednje, komponente osiguranja nema. To naravno ne znači da vam sredstva nisu u pouzdanim rukama, međutim, u slučaju smrti korisnika, nasljednici ne dobivaju osiguranu svotu, a niti banka neće prihvatiti vinkulaciju štednje kao sredstvo osiguranja kredita. No, primarna komponenta štednje ovdje nam donosi znatno veće prinose u konačnici.
Brojke kažu slijedeće: osoba 30 godina starosti, koja štedi 30 godina 350 kuna mjesečno, u konačnici će u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji imati ušteđevinu od oko 420.000 kuna, dok će u životnom osiguranju dobiti isplatu u iznosu od 305.000 kuna (ovisno o osiguravajućoj kući).
Bonusi
Bonusima možemo nazvati sve dodatne faktore koje ove proizvode čine financijski atraktivnijim i isplativijim. U ovom slučaju, to su porezna olakšica i državna poticajna sredstva. Dobrovoljna mirovinska štednja sadrži u sebi oba navedena bonusa. Dakle, na ukupna godišnje uplaćena sredstva (do maksimalno 12.000 kuna) koristit ćete poreznu olakšicu, dok ćete na ime državnih poticajnih sredstava dobiti još dodatnih 25 posto, do maksimalno 1.250 kuna. Dakle, uplaćivati godišnje 5.000 kuna u dobrovoljnu mirovinsku štednju idealno je. Kod životnog osiguranja koristimo samo poreznu olakšicu.
Zdravlje
Još jedan važan faktor u životnom osiguranju. Naime, teško bolesne osobe nije moguće osigurati upravo zbog povećanog rizika. Kod dobrovoljne mirovinske štednje zdravlje je sasvim nevažno (no bolje je da ga imate...) – štedjeti mogu i zdravi i bolesni i kaskaderi i tajnice i stari i mladi. Nema nikakvog pokrića rizika. Upravo zbog toga, štednja za mirovinu putem dobrovoljne mirovinske štednje isplativija je za nešto starije osobe. One naime u životnom osiguranju imaju nepovoljnije uvjete obzirom na povećani rizik koji dolazi s godinama starosti.
Generalno je mišljenje da ugovaranje životnog osiguranja nije isplativo za osobe iznad 40 godina. Osim ako vam osiguranje zaista treba – tad nemate što razmišljati.
Djeca ili odrasli
Teško je vjerovati da bi vaše dijete samo izrazilo želju da se osigura ili da štedi za mirovinu – ta, gdje je još mirovina? No, nije na odmet znati podatak da životno osiguranje nije moguće ugovoriti do 14. godine starosti (u periodu do 18. godine, policu osiguranja ugovara zakonski staratelj, odnosno roditelj). Dobrovoljna mirovinska štednja ne mari za godine – dvije ili 32, sasvim svejedno.
Razmislite zato što ćete za idući rođendan pokloniti svojem djetetu – možda upravo dobrovoljnu mirovinsku štednju, pa neka svi uplaćuju – i bake i djedovi i strine i stričevi. I najmanji godišnje uplaćeni iznos može mu nakon dugog niza godina biti od velike koristi.
Trajanje
Po pitanju trajanja, životno osiguranje nešto je fleksibilnije od štednje. Trajanje osiguranja unaprijed možete sami odrediti – 10, 20 ili 30 godina, na vama je da odlučite. Ako ste ugovorili trajanje na 30 godina, pa se u petnaestoj predomislili, postoje načini da osiguranje prekinete i dobijete isplatu sredstava. Kod dobrovoljne mirovinske štednje, situacija je ponešto drugačija – nema novaca prije 50. godine života. Pa, niste li ovu štednju upravo i pokrenuli zbog mirovine?
A što na kraju?
Došao je i taj dugoočekivani dan, nakon što ste godinama razmišljali što napraviti sa tisućama kuna. Životno osiguranje pruža neograničenu mogućnost raspolaganja novcem – jednostavno, možete tražiti da vam se isplati cjelokupan iznos i raditi s novcem što god poželite. Pa čak i odmah potrošiti. Mirovinska štednja to ne dozvoljava. Dat će vam odmah na raspolaganje 30 posto i niti kune više. Preostalim iznosom će neki fond manager raspolagati za vas, a vi ćete svaki mjesec dobivati točno određeni iznos. Pa, nije li to mirovina?
Diskusije
Rekao bi da se radi o dva potpuno različita proizvoda. Jedino što ih povezuje je riječ "osiguranje" ali kod ŽO osiguravamo prvenstveno obitelj od slučaja da se nama što dogodi (smrt ili invalidnost) dok kod DMO osiguravamo sebe u slučaju da nam se ništa ne dogodi odnosno da nam se dogodi starost. ŽO imaju komponentu osiguranja od rizika, pa je idealno ako nam se nešto dogodi u prvim godinama štednje kada će osiguranje isplatiti unaprijed ugovoreni iznos. Do kraja štednje tu komponentu osiguranja od rizika treba i platiti (isto kao i kad osigurate auto), pa pred kraj ili na kraju štednje ne treba očekivati značajniju dobit. Suprotno od toga, DMO nema komponentu osiguranja od invalidnosti ili smrti te fond isplaćuje samo ono što se nalazi na računu osiguranika u trenutku isplate. Kako nema tog troška, a uzimajući u obzir da država potiče ovu štednju i nemale prinose fondova, na kraju perioda štednje, love na računu u fondu ima znatno više nego li na računu ŽO. Svakako bi najbolje bilo štedjeti u oba proizvoda, no ako je nužno birati, sami procijenite koliki su rizici da vam se nešto (ne)dogodi , imate li obitelj i potrebu nekoga financijski osigurati ili više preferirate osigurati sebe.
Komentar od: BullSmith | Datum: 27.10.2011 u 12:54Sad mi je jasna razlika, puno hvala na odgovoru
Komentar od: hribica | Datum: 28.07.2010 u 20:57@hribica: Mislim da si krivo shvatila. U članku piše: "Kod dobrovoljne mirovinske štednje, komponente osiguranja nema. To naravno ne znači da vam sredstva nisu u pouzdanim rukama, međutim, u slučaju smrti korisnika, nasljednici ne dobivaju osiguranu svotu, a niti banka neće prihvatiti vinkulaciju štednje kao sredstvo osiguranja kredita."
Komentar od: Tkalac | Datum: 28.07.2010 u 15:02To ne znači da nasljednici, u slučaju smrti osobe koja ima dobrovoljnu mirovinsku štednju, neće dobiti ušteđeni iznos, već da neće dobiti unaprijed poznatu osiguranu svotu, kao što je to slučaj s životnim osiguranjem. Koliko je meni poznato (a provjerit ću još), novac u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji u slučaju smrti uplatitelja ulazi u ostavinsku masu i predmet je odgovarajuće sudske procedure. Nasljednici će dobiti onoliko koliko je pokojnik uspio uštedjeti. Da je riječ o životnom osiguranju, dobili bi iznos ugovoren s osiguravajućom kućom.
Vidi sve komentare na forumu