Zlato je uvijek bilo sigurno utočište za ulagače. Otporno je na inflaciju i ima status zamjenskog novca pa mnogi investicijski savjetnici preporučuju da se, radi sigurnosti, manji dio investicijskog portfelja (do 10 posto) drži u zlatu. S dolaskom recesije u 2008. godini potražnja zlata za izradu nakita pala je za 11 posto, potražnja industrijskog i zubarskog zlata pala je za 7 posto, ali je potražnja investitora za zlatom porasla za čak 64 posto.
U zlato se može ulagati direktno - kupnjom fizičkog zlata u obliku poluga ili kovanica te indirektno - kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato. Hrvatski zakoni još uvijek ne prepoznaju zlato kao investiciju nego ga tretiraju isključivo kao luksuznu robu na koju se plaća trošarina od 30 posto plus PDV. Stoga se u Hrvatskoj nitko niti ne bavi prodajom investicijskog zlata u obliku poluga ili kovanica. Želite li 'osjetiti dodir' zlata najbliže destinacije u kojima možete obaviti šoping su Slovenija ili Austrija. Ako pak želite investirati u 'papirnato zlato' možete, putem ovlaštenih investicijskih društava, kupiti udjele u nekom od specijaliziranih investicijskih fondova koji ulažu u zlatne poluge ili dionice rudnika zlata. Zagrebačka brokerska kuća Momentum brokeri nudi i različite oblike ulaganja u vrijednosne papire koji imaju podlogu u zlatu.

Zakon ponude i potražnje
Cijena zlata kao i ostalih roba ovisi o ponudi i potražnji. Od 2003. do 2007. godine najveći dio ponude zlata na tržištu (60 posto) dolazio je iz proizvodnje u rudnicima zlata, a najznačajniji dio potražnje činila je industrija nakita (68 posto). Na ponudu još utječe reciklirano zlato (26 posto) i prodaja od strane središnjih banaka (smanjivanje zlatnih pričuva) i investitora (14 posto). Osim industrije nakita, potražnju generiraju i financijski investitori u zlato (19 posto) i ostale industrije (13 posto).

Treba uvijek imati na umu da investicijsko zlato čini manji dio ponude i potražnje, te da ključni utjecaj na cijenu ipak imaju proizvodnja zlata i prodaja zlatnog nakita. Stoga treba pažljivo pratiti sve komponente ponude i potražnje kako bi se dobila cjelovita slika. Proizvodnja zlata vrhunac je doživjela 2001. godine (2.604 tone), nakon čega slijedi pad (2008. godine proizvodnja je bila 10 posto niža). I sve ostale komponente ponude i potražnje mijenjaju se ovisno o stanju na specifičnim tržištima.

Najveće promjene u ponudi i potražnji donosi izmjena gospodarskih ciklusa. Unatoč velikom rastu potražnje za investicijskim zlatom u 2008. i 2009. godini, cijena zlata nije značajnije rasla zbog pada potražnje u ostalim segmentima.

Važan utjecaj na kretanje cijene zlata imaju i vrijednost dolara te stopa inflacije. Kako dolar predstavlja svjetsku valutu, a zlato je kao čuvar vrijednosti svojevrsna rezervna valuta, cijena zlata kreće se obrnuto proporcionalno s vrijednošću dolara (kada dolar raste vrijednost zlata pada i obrnuto).

U razdoblju visoke inflacije cijena zlata raste s tendencijom da anulira negativan učinak inflacije. U posljednjih tridesetak godina zlato je najveći rast cijene zabilježilo 1980. u vrijeme naftne krize i iranske revolucije kada je nominalna cijena dostigla vrhunac od 850 dolara po unci i početkom 2008. kada je cijena unce premašila granicu od 1.000 dolara. Zagovornici ulaganja u zlato prognoziraju daljnji rast cijene zlata zbog smanjivanja proizvodnje i rastuće potražnje, koju podupiru pad povjerenja u dolar i potencijalna opasnost od inflacije.

Visoko rizično ulaganje
Unatoč uvriježenom mišljenju da je kupnja zlata najsigurniji način očuvanja vrijednosti, snažne oscilacije cijena zlata pokazuju da zlato, kao i ostale robe, predstavlja visoko rizično ulaganje. Smatra se da zlato tek na duži rok dobro čuva vrijednost, pri čemu je vrlo važan 'timing' ulaganja. Primjerice, ulagači koji su početkom osamdesetih kupovali zlato po cijenama od 850 dolara po unci bili su u gubicima više od četvrt stoljeća, a uzme li se u obzir pad kupovne moći dolara, tada još dugo neće nadoknaditi minus.

Kako cijena zlata ovisi o mnogim nepredvidljivim faktorima, investiranje u zlato povezano je s visokim rizicima osobito ako se ulaže na kratki rok. Stoga se preporučuje ulaganje na duži rok pri čemu ne treba očekivati visoke prinose. Ulaganje manjeg dijela raspoloživog novca u zlato više služi za stabilizaciju investicijskog portfelja u slučaju većih financijskih potresa.

Pravila formiranja cijene
Što utječe na rast cijene zlata?
- pad dolara
- rast stope inflacije
- pad proizvodnje zlata
- pad ponude recikliranog zlata
- povećanje zlatnih rezervi središnjih banaka
- povećanje investicija u zlato

Što utječa ne pad cijene zlata?
- rast dolara
- smanjenje inflacije
- rast proizvodnje
- rast ponude recikliranog zlata
- smanjenje zlatnih rezervi središnjih banaka
- smanjenje investicija u zlato