Danas, gotovo da i nema banke koja nema posebno razrađen oblik štednje za najmlađe. Kako bi malo bolje objasnili i približili ponudu dječje štednje podjelit ćemo je u dva osnovna oblika.

Prvi oblik dječje štednje bila bi štednja koja svojim osnovnim značajkama naginje štednji po viđenju (a vista). Razlika od klasične štednje po viđenju je visina kamatne stope. Ona je viša nego li je to inače slučaj kod obične štednje po viđenju, a manja nego li je to slučaj kod oročene štednje. Kreće se otprilike od 1,2 posto pa do 4,5 posto godišnje.

Pogodnost ovakvog tipa štednje je dostupnost novca u svakom trenutku pošto ovo nije oročena štednja, a kao minus bi mogli navesti ipak manju kamatnu stopu nego kad novac oročite.

Dječja štednja po viđenju nudi mogućnost uplate sredstava na račun prema željama i mogućnostima štediša. Znači, nije točno određena svota koja se mora uplatiti i nema točno definiranih perioda uplate. Primjer za ovakvu vrstu štednje, između ostalih, imamo u Zagrebačkoj banci (Dječja štednja Pčelica), Societe Generale - Splitskoj banci (RITAM štednja), HYPO Alpe Adria Bank (Hypo limač štednja) itd.

Drugi oblik dječje štednje bio bi zapravo najsličniji klasičnoj oročenoj štednji. Novac se veže na određeni rok, ovisno o željama štediše. Raspon oročenja se kreće od šest mjeseci pa do 60 i više mjeseci. Ovisno o roku oročenja, visini depozita (depozit) i valuti u kojoj štedimo, ovisi i visina kamatne stope. Ona se tako kreće od nekih 1,9 posto pa čak do 7,5 posto godišnje.

Pojedine banke pored redovne kamate nude i dodatnu premiju na obračunatu kamatnu stopu. Iznos premije također ovisi o roku oročenja. Što je rok oročenja duži to je i veća premija. Na taj način se dodatno stimulira štednja na duži rok. Iznos premije se kreće od nekih 20 posto pa do 60 posto na obračunatu kamatnu stopu.

Pošto se ovdje radi o dječjoj štednji banke su prilagodile uplate depozita ciljanoj skupini, znači djeci i njihovim roditeljima ili skrbnicima. U skladu s time većina banaka omogućava uplate prema financijskim mogućnostima i prema dinamici koju sami klijenti odrede. Neke banke ipak ne dozvoljavaju ovakvu slobodu uplata pa se prilikom ugovaranja oročene štednje određuje iznos koji je štediša dužan uplatiti na mjesečnoj, tromjesečnoj ili polugodišnjoj razini.

Primjere za dječju 'oročenu' štednje, između ostalih, imamo u Privrednoj banci Zagreb (PBZ Sparki), Erste & Steiermarkische bank (Medo Štedo), Reiffeisen bank Austria (RBA štednja PLUS), VABA (Vaba konto Junior) itd.

Ovisno o bankama za djecu možete štediti u kunama, kunama uz valutnu klauzulu, eurima i američkim dolarima. Kod štednje u stranim valutama bitno je napomenuti da uplate u stranoj valuti može obavljati samo zakonski zastupnik ili vlasnik računa.