U vrijeme krize kad je novac tražen roba, najbolje prinose ostvaraju novčani fondovi. Svoja sredstva novčani fondovi ulažu u niskorizične dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (trezorski zapisi, komercijalni zapisi, depoziti...).

Prinosi novčanih fondova do recesije iznosili su četiri do pet posto godišnje što je otprilike na razini klasične štednje u banci. Danas prinos novčanog fonda, u kojemu i sam imam udjele, raste na nekad nezamislivih 11 posto godišnje.

No i kad nije bilo krize ulaganje u fond se isplati. Zašto? Iz jednostavnog razloga. Novčani fond nema ulaznih i izlaznih naknada, a vrijednost kupljenog udjela se računa dnevno. To znači da možete u bilo kojem trenutku prodati sve udjele i zaraditi na razlici cijene udjela, koja je u pravilu svaki dan veća.

Kako ja to radim? Svakog desetog u mjesecu primam plaću koju automatski preko interneta bankarstva (košta me 20 kuna mjesečno) prebacim u kunski novčani fond. Kad mi trebaju novci, povučem potreban iznos iz fonda.

Kako sam i član sindikata preko kojeg mogu dobiti pozajmicu bez kamata svakih par mjeseci znam podići pozajmicu i staviti je u fond i tako dodatno zarađivati. Prosječni dnevni prinos fonda je 0,02 posto. Zvuči malo ali više je nego da mi novci stoje na oročenoj štednji koju ako razročim ne dobijem ništa. Sa nekih 20.000 kuna koji su mi u fondu dnevno zarađujem oko pet kuna

Naravno, ulaganje u fond nosi i određene rizike. Općenito, rizik je vjerojatnost ili mogućnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan. Meni se kroz godinu dana dogodilo par puta da je fond stagnirao i tim sam zabilježio neznatni pad. Međutim, bez obzira na to zarada je bila puno veća nego da sam oročio istu sumu na godinu dana.

Nezadovoljavajući ili negativan prinos može nastati kao posljedica sljedećih rizika:
1. rizika promjene cijena financijskih instrumenata (tržišni rizik),
2. rizika promjene tečaja (valutni rizik),
3. kreditnog rizika,
4. rizika likvidnosti,
5. rizika promjena poreznih propisa.

Investicija koja se nalazi u fondu nije bankovni depozit i kao takva nije osigurana od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, niti od neke druge financijske institucije. I zbog toga se najbolje držati starog savjeta 'Nikad ne stavljaj sva jaja u istu košaru'.