Kakva pitanja klijenti postavljaju osobnim i privatnim bankarima u ovo recesijsko vrijeme? Što im oni savjetuju? Kako sami raspoređuju ušteđevinu i eventualni višak prihoda? Osobni bankari djelatnici su banaka čiji je posao pomoći klijentima da se što bolje snađu u šumi financijskih proizvoda i usluga te odaberu najbolji način kako upravljati svojim novcem. Stoga moraju (ili bi bar trebali) izvrsno poznavati ponudu banke za koju rade, ali i redovito pratiti kretanja na ostatku tržišta, kao i proizvode konkurencije. Njihova je usluga besplatna i najčešće dostupna svim klijentima, neovisno o stanju na tekućem računu ili visini primanja. Ipak, banke u praksi na taj način obično veću pozornost posvećuju imućnijim klijentima.
Poček sve zanimljiviji
Katarina Zenko iz Erste & Steiermärkische banke ima 14 godina bankarskog iskustva. Pola ih je skupila radeći kao osobna bankarica.
- U posljednje vrijeme javljaju se klijenti koji imaju problema s urednom otplatom kredita zbog toga što im kasne plaće ili drugih razloga koji onemogućuju redovna primanja. Najčešća pitanja vezana su uz poček otplate kredita, produljenje roka otplate, refinanciranje - kaže Katarina Zenko.
- Zadužena sam za rad s klijentima visokog financijskog potencijala. Većina njih nije pogođena recesijom, ali primjetno je pojačano zanimanje i takvih klijenata za otplatu kredita uz poček, što nije ništa neobično s obzirom na negativan trend na tržištu nekretnina i vrijednosnih papira - objašnjava Zenko.
Nastoje, kaže, klijentima maksimalno izaći u susret. Razgovaraju i zajednički pokušavaju naći optimalno rješenje podmirivanja svih nastalih obveza. U većini slučajeva to i uspijevaju, tvrdi Zenko, koja klijente upućuje i na njihovu online uslugu Erste savjetnik , u sklopu koje nude savjete i alate vezane za upravljanje osobnim financijama i kućnim, odnosno obiteljskim budžetom.
- Kao i većina građana, imam stambeni kredit, minus po tekućem računu i koristim kreditne kartice. Ipak, uspijem uštedjeti. U matičnoj sam banci otvorila aktivnu oročenu štednju, zato što tako novac mogu uplaćivati na štedni račun kada i koliko želim i mogu. Štedim za sigurnost i nepredviđene troškove u budućnosti. Ako mi novac ne zatreba do isteka oročenja, štednja se automatski produžava. To mi odgovara - zaključuje Zenko.
Zabrinuti za sigurnost
Jana Vukić u OTP banci radi od 1995. godine. Privatna je bankarica od srpnja 2007. godine.
- Klijenti u zadnje vrijeme uglavnom postavljaju pitanja vezana za sigurnost, kako banaka, tako i investicijskih fondova - kaže Jana Vukić.
Što se banaka tiče, pitanja se najčešće odnose na visinu osiguranih depozita, dok se pitanja vezana uz investicijske fondove uglavnom tiču kretanja na tržištu dionica. Uz pomoć privatnog bankara nastoje procijeniti je li vrijeme recesije pravi trenutak za ulaganje. Naravno, zanimaju ih i sigurnost i vrijednost postojećih udjela, a javljaju se i s problemima vezanima uz podizanje kredita.
Savjeti i rješenja razlikuju se od situacije do situacije. U vrijeme recesije klijenti su oprezni pri preuzimanju dugoročnih obveza, a ima i slučajeva kada zbog gubitka radnih mjesta nisu u mogućnosti uredno podmirivati postojeće kredite, pa im kroz reprograme nastojimo pomoć, objašnjava Vukić. Pokazatelj slabije platežne moći je i to da klijenti sve češće ugovaraju riziko police koje se plaćaju jednokratno iz plasiranog kredita, a sve manje životna osiguranja sa štednom komponentom, zato što nisu u mogućnosti plaćati i kredit i premiju životnog osiguranja.
- Zainteresiranima za štednju i ulaganje sredstava preporučujemo uslugu investicijskog portfelja, putem koje im pomažu u donošenju utemeljenih investicijskih odluka u skladu s njihovom financijskom pozadinom, njihovim očekivanjima i stavom kojeg imaju prema riziku. Svi se osjećamo sigurnijima kad znamo da sva naša sredstva ne podliježu jednakom riziku. I moja osobna iskustva su mi to potvrdila - kaže Vukić.
Nema jedinstvenih savjeta
Morana Žuković, voditeljica je privatnog bankarstva u Hypo Alpe-Adria-Bank. S obzirom da radi s klijentima koji raspolažu značajnije većom financijskom imovinom od prosječnih građana, utjecaj recesije i poreza poput kriznog nije toliko očit. Oprezniji su se, kaže, uglavnom okrenuli sigurnijim oblicima ulaganja poput štednje, a skloniji riziku ulaganjima na tržištu kapitala u Hrvatskoj i inozemstvu te kupnji nekretnina.
Dakako, ima i klijenata kojima su očekivani prihodi značajno smanjeni ili ulaganja na tržištu kapitala nisu ostvarila očekivanja, pa imaju određenih poteškoća u vraćanju svojih kreditnih obveza. S njima se uglavnom razgovara o moratoriju kredita, reprogramu ili prolongatu. Ovisno o specifičnoj situaciji svakog klijenta i realnosti zahtjeva, pokušava se pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo.
- Naši klijenti nisu homogena skupina, pa zato ne možemo davati jedinstvene savjete ili preporuke. Sve ovisi o preferencijama klijenta, njegovoj životnoj dobi, sklonosti riziku te planovima za buduće razdoblje. Nastojimo ih čim bolje upoznati sa svim pozitivnim, ali i mogućim negativnim posljedicama određenih financijskih odluka - kaže Žuković.
