Ulaganje u dionice za vrijeme najveće financijske krize nakon Velike depresije dobilo je posve nova pravila. Vrijedi li uopće stari postulat prema kojemu treba kupovati kad su cijene male, prodavati kad su visoke? Ili bilo koji drugi na tržištu kapitala?! Privremeni oporavci na globalnim dioničkim tržištima odražavaju se i na Zagrebačku burzu (ZSE), no jednako tako brzo i padovi. Upitno je i postoje li uopće koliko-toliko sigurni sektori u koje se isplati ulagati. Nijedan ih analitičar više izrijekom ne spominje. Na mala vrata i na hrvatsko tržište ulazi teza o kvaliteti, ne onih dionica koje najviše rastu, nego onih na koje se isplaćuju sigurne dividende, koje kriza nije previše nagrizla.

Privlačne kompanije

Lani su, tako, najveći prinos dividende imale dionice koje se ne mogu previše pohvaliti likvidnošću; ZIF Breza (25,9%), Ericsson Nikola Tesla (20,9%), Zvečevo (15,9%), Končar električni aparati srednjeg napona (15,8%) i Siemens (15,2%).

- U financijskoj teoriji postoje oprečna stajališta glede politike isplate dividendi pa tako teorija "ptice u ruci" kaže da dioničari preferiraju novčanu jedinicu dividendi danas u odnosu na očekivanu novčanu jedinicu dividendi u budućnosti, dok Merton Miller i Franco Modigliani smatraju da politika dividendi nema utjecaja na cijenu dionica, budući da ona ne može povećati zarade po dionici na određeni datum, a da ne smanji iste na neki drugi - nedavno je objasnio analitičar društva Fima Fasa Ivan Soldo.

Od stabilnih kompanija koje su ujedno i likvidnija izdanja s visokim dividendnim prinosom spominje HT i Ericsson Nikolu Teslu.
- Uzme li se u obzir da je cijena HT-a pala daleko manje od dioničkog indeksa Zagrebačke burze, može se zaključiti da investitori cijene stabilne kompanije s definiranom politikom isplate dividendi - kaže Soldo.

Dionicu HT-a kao primjer koji uz fundamentalne razloge ima i visoki dividendni prinos uzima i voditelj odjela prodaje Erste vrijednosnih papira Zagreb Damir Eror. Suprotnim primjerom naziva dionice Atlantske plovidbe ili IGH-a koje više privlače špekulante koji njima trguju na dnevnoj bazi, a dividenda ima gotovo zanemarivu ulogu. Brokeri Splitske banke također ističu da na ZSE vlada nepisano pravilo o najvećem interesu za dionicama HT-a i Atlantske plovidbe.

- U oba slučaja riječ je o dionicama s redovitom i izdašnom dividendom, kao i u slučaju dionice Ericsson Nikola Tesle. Reakcija ulagača na najavu dividende uvijek je pozitivna, pa dolazi do gotovo sigurnog rasta. Situacija u kojoj tvrtka isplaćuje dividendu svojim dioničarima zapravo je demonstracija moći i financijske sigurnosti, kao i brige za dioničare. Stoga nije čudno da ulagači preferiraju dionice koje isplaćuju dividende - kažu.

Upozoravaju pak da ulagačka kultura u Hrvatskoj još uvijek nije na razini zemalja s dugom tradicijom ulaganja u dionice, budući da je dividenda većini stranih ulagača važnija od kapitalne dobiti, dok se kod nas još uvijek sve gleda isključivo kroz prizmu potencijala dionice za rast.
- Na ZSE situacija je takva da su najlikvidnije i najpoznatije dionice ujedno i najbolje u podjeli dobiti sa svojim dioničarima - zaključuju.

Najslabija dionica

Partner u tvrtki Croesus Capital Partners Krasnodar Raguž ukazuje pak na jedan drugi aspekt ulaganja - i to psihološki.
- Dijelom ću citirati svog omiljenog Andrea Kostolanyja, gurua investiranja i pisca nekoliko jako korisnih knjiga na temu ulaganja u vrijednosnice. Investiranje i burza za 90 posto kratkoročnog i srednjoročnog investiranja čini psihologija. Psihologija burze je 'znanost' kojom se treba tankoćutno baviti, i ona je gotovo umjetnost. Najčešće korištene riječi na burzi su: možda, kako se nadam, moglo bi, moguće, doduše, vjerujem, mislim, ali, čini mi se... Usto, na svim svjetskim burzama najslabija dionica danas je 'logika d.d.' jer njezini tečajevi uopće ne slijede trend - otvoren je Raguž.

Razlog je, kaže, u psihologiji koju svatko od burzovnih igrača drukčije interpretira. Navodi primjer kad glasina da se prodaje mirovinski fond na burzi izaziva akciju kratkoročne rasporodaje, dionica pada, ali uključuje se drugi fond, čiji analitičari drže da je cijena niska, kupuju na burzi i tako dižu cijenu koja raste na višu razine od početne! Ovakvih slučajeva ima stotine i to stvarnih primjera, događaju se svakodnevno i govore samo jedno; vjerujte samo sebi i svojim prosudbama, budite hrabri i odlučite se investirati. Preporuke služe za razmišljanje. I nikad dok investirate ne zanemarujte tuđe mišljenje, ali odluku donesite sami.

Što se tiče trenutačnog stanja na Zagrebačkoj burzi, situacija je, kaže, daleko od zadovoljavajuće; likvidnost je niska, cijene su u padu, mnogo dionica je na najnižim povijesnim cijenama, vijesti u medijima većinom su negativnog karaktera, vlada opći defetizam i, što bi ukratko rekli, negativan sentiment.
- E, baš to i je prilika za zaradu i trebaju još samo dva faktora: likvidnost i hrabrost - zaključuje.