Svi članovi zaprešićke grupe Connect imaju neki oblik štednje ili ulaganja - životna osiguranja, osiguranja povezana s investicijskim fondovima, dionice, a zainteresirani su i za kupnju nekretnina. Shalla, Jura, Sele i Dragi štede i ulažu tek nekoliko godina, a na to su se odlučili zato što danas više nisu ista vremena kao prije 30 godina kada se cijeli život radilo u istoj tvrtki uz redovitu plaću da bi se na kraju otišlo u zasluženu mirovinu.

- Najbitnije je kao i kod raspolaganja sa svakodnevnim financijama, da se živi u skladu s mogućnostima. Nikako se ne smije ulaziti u kredite, kreditne kartice, ulaganja, štednje, fondove i ostalo, ako primanja to ne omogućuju. Kada se na kraju mjeseca podvuče crta nakon svih neophodnih troškova i tada ostane još nešto na raspolaganju, tada je vrijeme za dobar potez - ulaganje ili štednja – navodi Shalla.

Shalla je slušao, gledao i čitao sve o načinima financiranja prije nekoliko godina po medijima, kada su takvi oblici štednje i ulaganja bili aktualni i vrlo popularni. Često je to i u društvu bila tema razgovora, a i jedan mu prijatelj radi za tvrku koja se bavi financijskim savjetovanjem pa je preko njega došao do svega što ga zanima.

Kratkoročni dugovi
Dosada se nije dogodilo da ne podmire sve mjesečne obveze. Shalla je odabrao dugoročni oblik štednje i misli da će vrijeme tek pokazati koliko se to isplatilo. Tvrdi kako fondovi tu igraju također veliku ulogu, a prošla godina im nije bila baš najbolja. Stoga strahuju od potresa na financijskom tržištu i prijevara poput onih nedavnih na Wall Streetu.

- Osobno nisam pratio toliko precizno kretanja na financijskim tržištima, ali u razgovoru s frendovima koji su uzeli slične modele osiguranja s investicijskim fondovima, zaključio sam da su zadnjih godina ti fondovi poslovali negativno. Što se štedljivosti tiče nismo zapravo previše štedljivi, volimo trošiti novac koji smo sami zaradili, ali opet utrošiti ga u nešto korisno. Ipak današnje prilike nakon plaćanja režija, troškova hrane i benzina, ne daju baš puno prostora za trošenje novaca na druge stvari. Živimo od danas do sutra, sami sebi stvaramo prilike, a štednja je jedan od oblika takvih prilika za bolju budućnost - veli Shalla.

Dečki uvijek imaju dugova, no radi se o uglavnom kratkoročnim dugovima koje rješavaju novcem od zarade u glazbi. Za sada ne trebaju dizati kredite za podmirenje dugova, a iako imaju kreditne kartice raspolažu s njima u normalnim razmjerima. Privlači ih ulaganje u nekretninu gdje bi uz moderan glazbeni studio - koji imaju od 2003. godine, sviraonicu i ured, postojao prostor koji bi iznamljivali i imali prihode za otplatu kredita za upravo to ulaganje.

Ulaganje u studio
Zaprešićka četvorka je poduzetna od prvog dana kada su odmah odlučili imati svoj studio kako bi im bilo lakše uploviti u prezasićeno, malo hrvatsko glazbeno tržište. Znali su da će živjeti od glazbe, pa su morali biti poduzetni. U vrijeme kada su počinjali bilo je teško snimiti pjesmu, a u Zagrebu je bilo nekoliko dobrih, ali skupih studija, nadovezuje se Jura.

- Oprema je također tada bila skuplja, tako da je bilo jako malo kućnih studija. I tu zapravo nastaje ideja o našem studiju. Radimo plan, skupljamo novac, kupujemo opremu i uređujemo jedan podrumski prostor u Zaprešiću. Razmišljali smo na način da je mnogo jednostavnije izdvojiti sad veći novac, nego ga kroz određeno vrijeme potrošiti kod nekog drugog - prisjeća se Jura.

Dodaje da pri odabiru financiranja nije bilo puno izbora - postojao je neki ušteđeni novac i sva sredstva koja su se tada okrenula preusmjerena su u studio. Opremali su ga postupno, a čim bi bilo novca, kupili bi još nešto. Da opreme studio za osnovni rad trebalo je prvih mjesec dana, no i danas kupuju novu opremu kad im se nešto svidi ili zatreba. Sve što su očekivali u vezi studija ispunilo se, a za proces rada kao njihov neophodno je imati vlastiti studio. Ne postoje rokovi, atmosfera je domaćinska, a investicija se u svakom slučaju isplatila, ocjenjuju dečki, bilo da ga oni koriste ili iznajmljuju drugima.