U vremenima u kojima većina ulaganja gubi na vrijednosti mnogi se pitaju kako osigurati bezbrižnu starost. Mirovina koju pojedinac ostvaruje temeljem svojeg radnog staža u pravilu ne osigurava lagodan život u poodmakloj dobi. Planiranje ušteđevine za stare dane proces je s kojim treba započeti na samom početku karijere. Na taj način i prikupljena sredstva trebala bi u konačnici biti veća.

Unatoč činjenici da ulagačka logika pojedinca u pravilu ovisi o njegovim karakternim osobinama, autor ovog teksta mišljenja je da bi štednja za starost, barem dok traje kriza, trebala podrazumijevati nešto konzervativniji portfelj ulaganja. Na taj način naša imovina trebala bi donositi prinos kojim bi anulirali učinke prosječne stope inflacije (inflacija), nešto dodatno zaradili te stvorili rezerve za zrelu dob.

Kakvi oblici ulaganja ulaze u naznačene okvire? Riječ je o ulaganjima koja unatoč činjenici da nose nešto niže prinose, nose i vrlo mali rizik propasti samog ulaganja.

U vremenima krize, poput ove u kojoj se nalazimo, zbog sigurnosti i relativno zanimljivog prinosa, najzanimljiviji oblici ulaganja su oročeni depoziti u bankama, čija je prosječna kamatna stopa porasla s 3,9 posto u 2007. na 4,1 posto u 2008., te ulaganja u novčane fondove i državne vrijednosnice.

U Hrvatskoj trenutno postoji 16 novčanih fondova; Agram Cash, Erste Money, HI-Cash, HPB Novčani, ICF Money Market, InterInvest Cash, PBZ Dollar, PBZ Euro Novčan, PBZ Novčani, Raiffeisen Cash, Select Novčani, ST Cash, VB Cash, ZB Europlus, ZB Puls i TOP novčani fond.

Trenutačna problematična situacija i nelikvidnosti na novčanom tržištu, zahvaljujući njihovoj izrazitoj konzervativnosti, zaobišla je novčane fondove, te su gotovo svi ostvarili pozitivne prinose.

Naime, u protekla tri mjeseca, novčani fondovi su ostvarili prinose od jedan do 2,68 posto, dok se tjedni rast, u proteklih nekoliko tjedana, kretao u rasponu od 0,09 do 0,36 posto. Najbolji tromjesečni rast zabilježili su ZB Plus, Reiffeisen Cash i ICF Money Market. Prema podacima Hanfe, u 2008. novčani fondovi su jedini u fondovskoj industriji povećali imovinu, te su u strukturi imovine zabilježili rast depozita.

No, u siječnju ove godine, neto imovina novčanih fondova doživjela je pad u iznosu od 5,3 posto. Potkraj siječnja, imovina novčanih fondova iznosila je 3,7 milijardi kuna, što u apsolutnom iznosu predstavlja pad od 206,8 milijuna kuna. u odnosu na 2008.

Naravno da je to u ovom trenutku teško povjerovati, ali realno je za pretpostaviti da niti jedna kriza ne traje vječno. Bolja ekonomska vremena koja će kad-tad doći traže i diverzifikaciju portfelja (diverzifikacija portfelja) ulaganja. Pojedinac sam teško dugoročno uspjeva uravnotežiti svoj portfelj, brinuti o njemu i održati konstantan prinos. Zbog toga i postoje institucionalni investitori koji, ovisno o karakteru svoje ulagačke politike brinu za naš novac. I životna osiguranja, i obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi institucije su od kojih u dugom roku to možemo očekivati.

Riječ je o konzervativnim ulagačima s uravnoteženim portfeljem koji, barem svjetska iskustva tako govore, dugoročno svojim klijentima donose mirniju starost.