Tržište kapitala u proteklih je nekoliko godina prošlo pravu katarzu; od sramežljivog početka, uzbudljivog razvoja i buma, do pravog pravcatog kraha. Volumeni trgovine na najnižim su granama, trguju još samo ludo hrabri i dobro upućeni. Postoje, međutim, i sigurnije investicije. Za razliku od dionica, trgovina obveznicama uključuje više bitnih pokazatelja od same cijene. Kad su one posrijedi, igra je ograničena na institucionalne investitore; na domaćem i regionalnom tržištu sudjeluju uglavnom mirovinski fondovi, banke, osiguravajuća društva, stambene štedionice i investicijski fondovi.
Obveznice radi umirovljenika
Ova su ulaganja posebno bitna budućim generacijama umirovljenika. Dok trgovanje obveznicama nema utjecaja na sadašnje umirovljenike, jer se njihove mirovine isplaćuju iz stupa međugeneracijske solidarnosti, mirovine budućih umirovljenika koje će se temeljiti i na kapitaliziranoj štednji, bit će u određenoj mjeri, među ostalim, i pod utjecajem kretanja na financijskim tržištima, a naročito tržišta obveznica.
- Naime, unatoč većoj sigurnosti državnih obveznica u odnosu na ostale imovinske klase, zbog velikog udjela dužničkih vrijednosnica u strukturi ulaganja obveznih mirovinskih fondova te u nešto manjoj mjeri dobrovoljnih mirovinskih fondova, posebice izdanih od strane Republike Hrvatske, visina ušteđenih sredstava ovisit će i o rezultatima ulaganja na tržištu obveznica putem obveznog II. te dobrovoljnog III. mirovinskog stupa – objašnjavaju u Erste banci.
Stupanj razvijenosti domaćeg tržišta kapitala i općenito svijest ulagača još uvijek nije na toj razini da bi i "mali" ulagači bili zainteresirani za kupnju dužničkih vrijednosnih papira.
- Obvezničko tržište ipak zahtijeva veću količinu razumijevanja od dioničkog tržišta. Obveznice nude manje prinose, dakako uz smanjeni rizik, ali prinosu orijentirani mali ulagači redovito zanemaruju rizik - ističu u Splitskoj banci.
U Hypu napominju da su obveznice dinamičnijih zemalja Iistočne Europe atraktivnije ulagačima u okruženju, zbog još uvijek povišene averzije prema relativno rizičnijoj imovini poput obveznica država s periferije euro zone pod pritiskom relativno puno veće fiskalne nestabilnosti u odnosu na istočnu Europu.
- Zahvaljujući u zadnje vrijeme rekordno visokim priljevima likvidnosti u obvezničke fondove brzorastućih gospodarstava, ulagači su u posljednje vrijeme zanemarivali očekivano visoke potrebe (kvazi)državnih sektora za refinanciranjem u spomenutim ekonomijama. U tom smislu, očekivano povlačenje likvidnosti vodećih centralnih banaka polovicom ove godine, uz materijalizaciju spomenutih fiskalnih rizika moglo bi smanjiti atraktivnost istočnoeuropskih, pa i hrvatskih obveznica – smatraju u Hypo banci.
Goran Hoblaj, voditelj odjela vlastitog trgovanja Erste vrijednosnih papira objašnjava da obveznice nose najčešće fiksnu kamatu (rjeđe promjenjivu kamatu ili se kupuju uz diskont), a služe srednjoročnim i dugoročnim investitorima kao relativno stabilno, konzervativnije ulaganje, koje bi trebalo barem zadržati vrijednost uloženog novca kroz određenu kamatu, odnosno prinos.
Privlačnost dionica
Kad su pak posrijedi dionice, u krizi su posebno cijenjene postale one koje nose dividendu. Ove su je godine već isplatili ili najavili, primjerice, Zagrebačko elektrotehničko poduzeće, Jadroagent, Uljanik plovidba, Geodetski zavod Split, Elektrokontakt, Kamen Pazin, HT, PBZ, Franck, Ericsson Nikola Tesla...
- Sam čin isplate dividende čini dionicu primamljivijom ulagaču, a pogotovo u ovakvoj kriznoj situaciji te govori o stabilnosti same tvrtke. Trenutačna situacija ukazuje na jasnu razliku između kvalitetnih i manje kvalitetnih izdanja na Zagrebačkoj burzi te pokazuje koliko je pad na početku 2009. bio neselektivan - ističu u Splitskoj banci.
Motivi za isplatu dividendi, smatra Hoblaj, za kompanije su trenutačno niske kamatne stope na tržištu novca, višak gotovine u bilanci, neizvjesnost ili nepostojanje mogućnosti za širenje poslovanja i dodatno investiranje ili nagrada investitorima.
