Proteklih mjeseci često se raspravljalo o visini kamatnih stopa na i njihovom eventualnom povećanju na domaćem tržištu. Da li će do daljnjeg rasta kamatnih stopa doći ili ne ovisi prije svega o cijeni novca na domaćem i inozemnom međubankarskom tržištu. Cijena novca na ova dva tržišta ovisi o ponudi novca, jer je potražnja na oba tržišta visoka.

Problem s kojim je suočena većina banaka na domaćem tržištu nedostatak je novca koji je u domaćem bankovnom sustavu evidentan već mjesecima. Smanjena likvidnost u sustavu posljedica je smanjenja gospodarske aktivnosti zemlje u proteklom razdoblju. Dobar indikator razine likvidnosti je kamatna stopa pri instituciji Tržište novca Zagreb na kojem banke namiruju svoje dnevnu potrebu za likvidnim sredstvima. Prosječna kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb u siječnju je iznosila 9,84% uz značajne oscilacije i rast do 23% u pojedinim danima trgovanja.

Drugi razlog skupih izvora sredstava na domaćem tržištu jesu instrumenti monetarne politike propisani od Hrvatske narodne banke. S ciljem smanjenja inflatornih pritisaka HNB je poslovnim bankama nametnula niz ograničenja (visoka obvezna pričuva, posebna obvezna pričuva, minimalno potrebna devizna potraživanja) što domaće i strane izvore sredstava poslovnih banaka dodatno poskupljuje.

Situacija na inozemnom (europskom) tržištu novca nije puno povoljnija. Iako je Europska središnja banka snizila referentne kamatne stope, hrvatske banke na tom tržištu ne mogu doći do jeftinih izvora sredstava. Dva su razloga za to: početkom svjetske financijske krize i propašću niza velikih i uglednih banaka zavladalo je nepovjerenje među bankama pa je i njihovo međusobno kreditiranje smanjeno. Drugi problem na koji banke nailaze pri zaduživanju u inozemstvu proizlazi iz pojma koji zovemo rizik zemlje koji se u posljednje vrijeme povećao. Razlog tome dijelom je političke a dijelom ekonomske prirode (usporavanje pregovora za ulazak u EU, visoka razina vanjskog duga, konstantan visok deficit vanjskotrgovinske bilance itd.). Zbog toga su kamatne stope po kojima se poslovne banke zadužuju u inozemstvu relativno visoke.

Iz svega navedenog mogu se razabrati naznake daljnjeg kretanja kamatnih stopa kod nas. Autor ovog teksta mišljenja je da se uz nepromijenjene uvjete na međubankarskom tržištu i istu monetarnu strategiju HNB-a u narednom razdoblju može očekivati rast kamatnih stopa na kredite poduzećima i stanovništvu. Banke opravdanje za rast imaju u visokoj cijeni po kojoj svoja sredstva prikupljaju.

Da li je rast kamatnih stopa i nužan, pitanje je na koje ne postoji točan odgovor jer različite interesne skupine ovisno o svom položaju imaju i različite stavove. S aspekta države, građana i poduzeća u ulozi dužnika, kamatne stope bi trebalo svesti na najmanju moguću razinu. Banke bi na taj način pokazale socijalnu osjetljivost i prijeko potrebno razumijevanje.

S druge strane, često se zaboravlja da je osnovno načelo poslovanja banaka načelo profitabilnosti. Održanje razine profitabilnosti koju su banke bilježile u proteklim godinama u postojećim uvjetima nije moguće pa je iz njihove perspektive povećanje kamatnih stopa realna opcija.
Reperkusije eventualnog povećanja kamatnih stopa poznate su; pad životnog standarda uz daljnje smanjenje investicija i usporavanje gospodarskog rasta tek su neke od njih.