Kriza i neizvjesnost obilježit će 2009. godinu. Do sad su najviše, gledano globalno, nastradale banke, koje su i zakuhale cijelu stvar. Kriza se sad širi na realnu ekonomiju – smanjuje se proizvodnju, opada trgovina, zatvaraju se tvrtke. U čitavoj priči, banke i dalje igraju važnu ulogu. One pumpaju krv u krvotok. Bez povoljnih kredita nema novih investicija u gospodarstvu, građani ne kupuju stanove, automobile i dr. Kriza se tako još više produbljuje.

Za stanovništvo svakako su najinteresantniji stambeni krediti. Gledajući prva dva mjeseca kako se kretalo tržište imamo malo razloga za optimizam. Krediti su sve skuplji, kako novi tako i oni postojeći. Porast kamatnih stopa bio je najizraženiji na kredite u kunama, dok su nešto manje porasle kamate na kredite vezane uz euro i švicarski franak. Sve to vodi na zaključak da će ove godine doći do osjetnijeg pada potražnje za stambenim kreditima.

Jedan od glavnih uzroka povećanja kamatnih stopa i pooštravanje uvjeta za dobivanje kredita je sve slabija likvidnost banaka. Zbog krize na globalnom financijskom tržištu hrvatske banke teže dolaze do novca a osim toga on je sve skuplji.

S obzirom na sve navedeno, postavlja se pitanje da li je pametno sad uzimati stambeni kredit? Nažalost, na to vam ne može nitko jasno i sa sigurnošću odgovoriti. Situacija se mijenja iz tjedna u tjedan.

Treba vidjeti što će biti od inicijative države da subvencionira dio kamate građanima koji kupuju prvu nekretninu. Zatim, zasigurno će biti još banka koje će slijediti primjer Raiffeisenbank Austrie (RBA) koja se odlučila osjetno spustiti kamate na kredite za više od tisuću stanova.

Sve se te mjere poduzimaju kako bi se zagrijalo sve 'mrtvije’ tržište nekretnina. Samo u siječnju prodaja je pala za vrtoglavih 80 posto. Unatoč, tome građevinske tvrtke su odbijale osjetnije sniziti cijene stanova. Pravdali su to visokim ulaznim troškovima – skupo zemljište, dozvole, troškovi gradnje i opremanje, skupi kooperanti.

Međutim sad je i građevinarima voda došla do grla. Bez prodaje stanova niti oni ne mogu vraćati kredite bankama. S druge strane, bankama ne odgovara da ulaze u vlasništvo nad založenim nekretninama jer ih nemaju kome prodati.

Uglavnom, i bankama, i investitorima i kupcima u interesu je da se stvar pomakne s mrtve točke. Što nas navodi na zaključak da će pasti i kamate i cijene. Koliko? Teško je reći.

U zadnja tri mjeseca, prema podacima portala CentarNekretnina, tražene cijene stanova padaju. Radi se o malim postocima, ali ipak idu prema dole. Stanje na terenu je još povoljnije. Tako je službena prosječna cijena stana (podatak CentraNekretnina) u Zagrebu 1.994 eura. Da pitate nekog agenta za prodaju nekretnina on bi vam rekao da je 20 posto niža.

Ako se taj trend nastavi moguće je da će upravo ova krizna 2009. biti ‘godina prilike’ za one koji se odluče riješiti stambeno pitanje.

Međutim, tu su i dalje velike opasnosti da sve krene krivim putem. Sudeći prema vijestima koje pristižu sa tržišta rada, sve više ljudi gubi radna mjesta. Neprijatelj broj jedan za odluku o kupnji nekretnine upravo je nesigurnost stalnih prihoda i gubitak vizije napretka na poslu.

Osim toga, tu je i rizik povećanja mjesečnih otplata kredita zbog tečaja kune a i mogućnost zamrzavanja plaća što vodi u ograničavanje raspoloživog dohotka i pada životnog standarda. Tad će se malo tko usuditi krenuti u kupnju stana ili kuće.