Je li bolje uzeti kredit na duži rok uz manji mjesečni anuitet ili obrnuto?

To je vječna dilema koja ipak ovisi od slučaja do slučaja. Duži rok automatski znači da ćete platiti i više kamata. Istina je da uz manji mjesečni anuitet možda možete investirati dio novaca ili vam ostaje više novaca za život. Uz kraći rok prije ćete otplatiti kredit i manje ćete platiti kamata samo je pitanje možete li plaćati visoki anuitet. Pravilo je da se nikada ne zadužujete na maksimalno veliki anuitet. Naime ako jedva spajate kraj s krajem i uzmete visoki anuitet kako biste što prije vratili kredit, što će se dogoditi ako banka poveća kamatnu stopu ili se promjeni tečaj? Od čega ćete onda živjeti? Zaboravite ona vremena visoke inflacije i fiksnih kamatnih stopa kada su anuiteti na kraju iznosili kutiju cigareta. Također ne računajte kako će vam plaća samo rasti jer se može dogoditi i da se smanji.

Koliko je zaista važna kamata stopa? Kolika je razlika između 5% i 6%?

Kamatna stopa je JAKO VAŽNA. Najvažnija. Razlika između 5% i 6% kod kredita koji se uzimaju na 20 ili 30 godina je ogromna. Recimo u gornjem primjeru je kamatna stopa 5%. Da je slučajno 6% mjesečni anuitet bi bio 707,29 EUR (50 EUR-a veći!!), a ukupan iznos kamate bi umjesto 56.921 EUR bio 69.749 EUR (platili bi 12.800 EUR-a više kamata!!)

Fiksna ili promjenjiva kamata?

Svakako je sigurnija fiksna. Ukoliko ne želite neugodna iznenađenja uzmite fiksnu kamatnu stopu. Promjenjiva bi trebala biti niža od fiksne, a budući u početku plaćate najviše kamate možete proći jeftinije u konačnici. Naravno možete proći i puno puno skuplje ukoliko se kamatna stopa promjeni.

Što je to interkalarna kamata?

Još jedna 'pljačka' od strane banke ili...? Nije nikakva pljačka radi se o kamati koja se obračunava od dana kada ste zaista uzeli novce do prvog sljedećeg dana u mjesecu. Naime, otplatni plan se radi tako da je dospijeće rate prvi dan u mjesecu, a budući se rijetko kada kredit diže baš prvoga u mjesecu plaćate kamatu za razdoblje od dana od kada ste zaista uzeli novce do početka otplate. Možete smanjiti taj iznos ako podignete kredit krajem mjeseca i to svakako učinite. Najgore je ako uzimate kredit početkom mjeseca jer onda plaćate najviše kamate.

Je li pametno uložiti i dio svojih novaca i uzeti manje kredita?

Imate neku ušteđevinu možda 20.000 EUR-a i trebate kredit. Jedna varijanta je uzeti kredita koliko vam treba, a ušteđevinu sačuvati, potrošiti na nešto drugo ili investirati. Ukoliko ste dobar investitor možete jako dobro oploditi tih 20.000 EUR-a (ali ih možete i izgubiti). Ovisno o vašim godinama, sklonosti riziku itd. morate odlučiti što želite. S tim novcem možete zaraditi dosta novaca i pitanje je hoćete li ikada ponovo imati toliko novaca na raspolaganju. Ako se ipak odlučite da taj novac uložite u nekretninu i uzmete manje kredita i to je odlična odluka jer ćete platiti manje kamate i mjesečni anuitet će biti manji. Da uzmete 80.000 EUR-a uz kamatnu stopu od 5% na 20 godina (umjesto 100.000 EUR-a iz primjera) mjesečni anuitet će vam biti 523,07 EUR (120 EUR-a manji) i ukupno ćete platiti samo 25.536 EUR-a kamate (čak 31.385 EUR-a manje!)

Prijevremeno zatvaranje kredita?

Uvijek možete zatvoriti (vratiti) dio ili cijeli kredit. Banke će vam to obično naplatiti oko 2-3% od iznosa kojeg zatvarate. Znači ako želite vratiti 10.000 EUR-a koje ste uštedjeli i tako smanjiti glavnicu kredita to će vas koštati 200-300 EUR-a. Smanjenje glavnice ima smisla na početku dok je kamata koja se plaća visoka, ali s vremenom ima sve manje i manje smisla. Puno je bolje taj novac negdje investirati. Naravno ukoliko ste osoba koja jednostavno mrzi biti dužna i ne osjeća se dobro s dugovima zatvorite ih što prije.